VLADIN UDAR OD 1. SIJEČNJA Drastične promjene za iznajmljivače i paušalce, a jednoj velikoj skupini potpuno se zamrzavaju plaće!

Vladin novi paket, koji je usmjeren na suzbijanje inflacije i racionalizaciju državne potrošnje, kako doznaje Jutarnji list, od 1. siječnja iduće godine zahvatit će stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj, od paušalaca, malih iznajmljivača, velikih kompanija koje bilježe ekstra profit, pa do zaposlenika javnog i državnog sektora.

Ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je ovaj paket danas na koalicijskom sastanku, a od više sugovornika Goran Penić iz Jutarnjeg lista doznao je detalje.

Udari na ekstra dobit: Velike tvrtke plaćat će porez od 50 posto

Velike tvrtke u Hrvatskoj, kako su doznali, koje bilježe ekstra profit, plaćat će dodatni porez na dobit od čak 50 posto. Slično kao i kada je 2023. uveden porez na ekstra dobit, gledat će se prosjek dobiti u zadnje tri godine i, ako je ona 20 posto veća od prosjeka, nakon plaćanja redovnog poreza na dobit od 18 posto, plaćat će se i dodatni porez od 50 posto.

Drastično poskupljenje za iznajmljivače: Paušali po krevetu rastu za 100 posto

Velike promjene od početka iduće godine mogu očekivati i mali iznajmljivači, kojih je u Hrvatskoj prošle godine bilo gotovo 110.000. Njima će se značajno povećati godišnji paušal koji plaćaju po krevetu, i to za čak 100 posto. Naime, kako su doznali, dizat će se donja granica paušala.

Sada se paušal plaća po krevetu ovisno o kategoriji smještajne jedinice koja se određuje po indeksu razvijenosti, koji se računa prema broju turista pojedine destinacije, broju noćenja, postelja i zaposlenih u turizmu.

U prvoj kategoriji sada se plaća od 100 do 300 eura, u drugoj od 70 do 200, u trećoj od 30 do 150 eura, a u četvrtoj od 20 do 100 eura.

"Hlađenje ekonomije" i nova pravila za paušalne obrte

Sada će se donja granica paušala dizati u svim kategorijama, pa će iznajmljivači u najrazvijenijim sredinama plaćati umjesto 100 eura minimalno 200 eura po krevetu, a ovi u drugoj kategoriji umjesto minimalno 70 eura plaćat će 140 eura. Visinu paušala određuje predstavničko tijelo lokalne jedinice, međutim prema dosadašnjim iskustvima velika većina gradova i općina određivala je manji iznos paušala. Sada se ta donja granica diže, pa će, tako primjerice, iznajmljivač koji ima apartman s četiri kreveta u prvoj kategoriji, umjesto minimalno 400 eura koliko je dosad plaćao, iduće godine platiti 800 eura paušalnog poreza na dohodak. Iznajmljivači, podsjetimo, plaćaju i turističku članarinu, boravišnu pristojbu i PDV na usluge booking platformi.

Vladine nove mjere osjetit će, doznao je Jutarnji list, i drugi paušalisti, kojih je u Hrvatskoj sada čak 100.000, jer je, govore izvori, država shvatila da mnogi zapravo zloupotrebljavaju sustav. Sada se uvodi stopa poreza ovisno o prihodima: što se više zaradi, platit će se i više poreza, ali i dalje će taj porez biti manji nego što ga plaćaju oni koji su zaposlenici.

Zamrzavanje plaća za 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru

Mjera koja će zasigurno izazvati najviše reakcija u javnosti bit će ona koja je vezana uz državni i javni sektor. Naime, država želi ograničiti potrošnju i, kako je i ranije navodio Ćorić, "ohladiti" ekonomiju i time utjecati na inflaciju, pa se tako najavljuje da bi se od iduće godine išlo na zamrzavanje plaća u javnom i državnom sektoru. Ono što je dogovoreno za ovu godinu ispoštovat će se, kažu sugovornici, ali onda od iduće godine nema povećanja plaća za više od 200.000 zaposlenika javnog i državnog sektora.

Umirovljenici jedini dobitnici: Ukida se porez na sve mirovine

Na koalicijskom sastanku bilo je govora i o umirovljenicima. Oni će zapravo biti jedini dobitnici Vladina antiinflacijskog paketa, jer im se od iduće godine ukida porez na sve mirovine, što predstavlja ukupni porast svih mirovina za 180 milijuna eura. Nadoknadu ovih sredstava lokalnim jedinicama mogao bi donijeti porast paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja.

Država je, kako se moglo čuti, napravila i uštede u proračunu od oko 1,2 milijarde eura, a oko 500 milijuna eura je osigurano iz EU fondova, umjesto iz proračuna, čime se zapravo želi zadržati deficit na razini od tri posto BDP-a.

Eurostat je nedavno objavio, a izvijestila je Hina, da je Hrvatska u travnju zabilježila godišnju stopu inflacije, mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu s ostalim članicama EU, u visini od 5,4 posto. Tako je uz Rumunjsku (9,5 posto) i Bugarsku (6 posto), Hrvatska bila među državama s najvišom registriranom godišnjom stopom inflacije. U eurozoni je inflacija u travnju iznosila tri posto na godišnjoj razini, a u EU 3,2 posto.

D.G.