Oko 50 metara od mula na Jadriji nasukao se BUCANJ (Mola mola), jedna od najneobičnijih i najvećih riba Jadrana.
- Zahvaljujemo građanima na brzoj dojavi! Na teren su odmah izišli djelatnici JU Priroda ŠKŽ i NP Kornati, a primjerak je preuzeo Prirodoslovni muzej Split - napisali su na svojim stranicama iz Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije.

Ova golemu koštunjaču koja može narasti do 3,2 m i težiti stotine kilograma, rijetko se vidi blizu površine. No kad se približi površini, izgleda kao da “pluta” bočno, što joj pomaže regulirati temperaturu.
Iako izgleda impresivno, bucanj je posve bezopasan i miran.
Nažalost, pronađen je uginuli primjerak od oko 60–70 kg. Ipak, djeca i posjetitelji su s velikim zanimanjem učili i prepoznavali ovu rijetku vrstu.
- Hvala svima koji su pomogli da ovaj neobični susret ostane zabilježen - zahvalili su iz Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije.
Jedan primjerak snimljen je prošlog tjedna u vodama otoka Visa, a snimku nam je poslao čitatelj:
Bucanj (lat. Mola mola) je jedna od najneobičnijih i najvećih koštunjača svijeta, a povremeno se viđa i u Jadranskom moru.
Izgled: Bucanj je prepoznatljiv po svom ovalnom i spljoštenom tijelu koje izgleda kao da se radi o ribljoj glavi na koju je nasađen rep, praktički bez trupa. Nema pravu repnu, niti trbušne peraje. Tijelo mu je visoko i izrazito bočno spljošteno.
Veličina: Može narasti do 3,2m dužine, čak i preko 4m razmaka između peraja te težiti do 2,300kg. To ga čini najvećom riba koštunjačom na svijetu.
Boja i koža: Smeđe-sive do sivo-srebrne boje; koža je debela, elastična, bez ljusaka, često obrasla nametnicima.
Način plivanja: Često ga se može vidjeti pri površini mora, gdje se „sunča” kako bi povisio tjelesnu temperaturu nakon zaranjanja u duboko i hladno more.
Bucanj je tipično stanovnik otvorenog mora i oceana, ali ljeti sve češće zalazi u Jadran te pliva uz samu površinu, povremeno izvirujući leđnu peraju što ga često čini „morskim posjetiteljem” koji privlači znatiželju kupača.
Prvi dojam mnogima je da je riječ o morskom psu zbog peraje koja viri iznad površine.
Bucanj se hrani ribama, glavonošcima i ljuskarima.
Pelagijska je riba i može zaroniti vrlo duboko, nakon čega izlazi na površinu radi termoregulacije i obnavljanja kisika.
Bucanj nije opasan za ljude. Iako mu je meso jestivo, nije ukusno pa se u Hrvatskoj ne koristi previše u prehrani. U nekim primjerima zabilježena je prisutnost otrova tetrodotoksina, što ga svrstava među potencijalno opasne ribe s prehrambenog aspekta
I.M.
PROČITAJTE JOŠ:

© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev