Unutarnja plovidba u Europskoj uniji već je godinama predmet nastojanja da se uspostavi jedinstveno tržište rada, na kojem bi posada s kvalifikacijama stečenima u jednoj državi članici mogla bez prepreka raditi u drugoj.
Pravni temelj tih nastojanja jest Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi. Hrvatska je Direktivu pretežno prenijela Pravilnikom o posadi plovila i plutajućih objekata unutarnje plovidbe („Narodne novine“, br. 116/22), koji je potom mijenjan 2024. godine. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nedavno je u javno savjetovanje uputilo Nacrt prijedloga novih izmjena i dopuna toga Pravilnika.
Cilj je ovoga članka sistematizirati što nacrt predviđa, procijeniti njegove moguće učinke te objasniti kada i na koji način javnost može sudjelovati u postupku.
Valja naglasiti da se analiza temelji na opisu savjetovanja koje je objavilo Ministarstvo. Ona stoga prikazuje opće smjerove promjena, a pojedinosti pojedinih članaka, priloga i nastavnih programa treba provjeriti u cjelovitom tekstu nacrta.
Glavni je izričiti cilj nacrta potpuno usklađivanje s Direktivom 2017/2397. Takvo usklađivanje ima dvostruko značenje. S pravnoga gledišta, ono otklanja rizik povrede prava Unije zbog nepotpunog prijenosa. S gospodarskoga gledišta, ono omogućuje da hrvatske svjedodžbe budu priznate u cijeloj Uniji, što je za sektor koji se oslanja na dunavski i savski plovni put, a time i na mobilnu radnu snagu, od neposredne važnosti.
Direktiva počiva na načelu triju razina stručne osposobljenosti: početne, operativne i upravljačke. Upravo se na tom trorazinskom modelu temelje i najvažnije novine nacrta.
Novine se mogu razvrstati u nekoliko skupina.
Prva se skupina odnosi na javne brodove, odnosno plovila za održavanje javnog reda, službe civilne zaštite, vatrogasne službe i uprave nadležne za vodne putove. Članovi njihove posade izuzimaju se od primjene Pravilnika u dijelu koji uređuje osposobljenost i svjedodžbe na početnoj, operativnoj i upravljačkoj razini. Istodobno se propisuje da se vrijeme ukrcaja ostvareno isključivo u izvršavanju javnih zadaća ne priznaje kao plovidbena služba potrebna za stjecanje osposobljenosti na operativnoj i upravljačkoj razini.
Riječ je o razlikovanju koje štiti vjerodostojnost sustava: iskustvo stečeno u posebnim, javnim zadaćama ne zamjenjuje se automatski iskustvom komercijalne plovidbe.
Druga skupina tiče se opsega primjene i priznavanja prethodnih kvalifikacija. Pravilnik će se obvezno primjenjivati na članove posade brodova koji imaju ovlaštenja za prijevoz opasnih tvari. Uvodi se i priznavanje prethodno stečenih uvjeta u dijelu postupaka u slučaju opasnosti za pomorce koji preuzimaju dužnosti na brodu unutarnje plovidbe.
Posebno je značajna promjena za osobe s iskustvom na pomorskim brodovima: pravo na stjecanje zvanja zapovjednika unutarnje plovidbe proširuje se sa zapovjednika pomorskog broda na sve članove posade pomorskog broda. Time se, uz zadržavanje zahtjeva za osposobljenošću, olakšava prelazak iz pomorskoga u riječni sektor.
Treća skupina obuhvaća olakšanja i prilagodbe uvjeta. Predviđaju se dodatne mogućnosti za stjecanje osposobljenosti za zvanja mornara i zapovjednika, ublažavaju se uvjeti za plovidbu posebnim dionicama s posebnim rizicima (sektorima) plovnih putova te se trajanje sezonske plovidbe smanjuje s devet na šest mjeseci. Dodatno se detaljno propisuju uvjeti za izdavanje odobrenja za korištenje simulatora, što je važno jer simulatorska obuka postaje sve češći dio suvremenoga osposobljavanja.
Četvrta skupina čini nacionalna rješenja, koja nadilaze minimum Direktive. U nacionalnoj plovidbi uvodi se novo zvanje „rukovatelj plutajućeg postrojenja“ te novi dokument „Dnevnik rada“. Omogućuje se i osposobljavanje mornara pripravnika za poslove voditelja skele. Prijelazne i završne odredbe dodatno uređuju priznavanje prethodno stečenih zvanja i pravo na ishođenje novih svjedodžbi.
Posljednja skupina odnosi se na financijski aspekt. Smanjuju se naknade za ispite za zvanje zapovjednika (uz objedinjavanje modula), mornara i voditelja skele, a snižava se i cijena koštanja brodskog dnevnika.
Nacrt se u cjelini može ocijeniti kao pokušaj uravnoteženja dvaju ciljeva koji su ponekad u napetosti: usklađenosti s pravom Unije i smanjenja administrativnih i financijskih prepreka za ulazak u struku. S jedne strane, objedinjavanje modula i niže naknade za ispite mogli bi pridonijeti rješavanju nedostatka osposobljene posade, koji pogađa velik dio europske unutarnje plovidbe. S druge strane, skraćivanje sezonske plovidbe s devet na šest mjeseci te ublažavanje uvjeta za plovidbu rizičnim sektorima otvaraju pitanje ostaje li razina sigurnosti nepromijenjena. Odgovor ovisi o tome kakve će kompenzacijske mjere, primjerice u pogledu osposobljavanja i provjere znanja, nacrt zapravo sadržavati, a to je pitanje na koje stručna javnost može najbolje odgovoriti.
Isto vrijedi za proširenje prava na zvanje zapovjednika na sve članove posade pomorskog broda. Ono je povoljno za mobilnost i popunjavanje radnih mjesta, no njegova je opravdanost uvjetovana time da se razlike između pomorske i riječne plovidbe, među ostalim poznavanje plovnoga puta i propisa o plovidbi, i dalje provjeravaju.
Uvođenje novog zvanja i novog dokumenta u nacionalnoj plovidbi dobar je primjer rješenja kojemu su potrebne jasne definicije nadležnosti i prijelaznih rokova, kako se ne bi stvorila pravna nesigurnost za postojeće zaposlenike.
Savjetovanje se provodi na središnjem državnom internetskom portalu e-Savjetovanja, na adresi https://esavjetovanja.gov.hr/econ/10386. Ondje su objavljeni tekst nacrta i prateća dokumentacija, a zainteresirani mogu podnijeti primjedbe i prijedloge elektroničkim putem, u pravilu uz prethodnu registraciju na portalu.
Točan rok trajanja savjetovanja naveden je na samoj stranici savjetovanja i u dostupnom opisu nije izrijekom određen. Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti u pravilu provode savjetovanja u trajanju od 30 dana, osim u opravdanim slučajevima, kada se rok skraćuje uz obrazloženje.
Zainteresirani stoga trebaju provjeriti datum zaključenja na portalu i primjedbe podnijeti prije njegova isteka. Ako je rok već istekao, na istoj će stranici naknadno biti objavljeno izvješće o provedenom savjetovanju, iz kojeg se vidi koje su primjedbe prihvaćene, a koje ne, uz obrazloženje.
U praksi je korisno da primjedbe budu konkretne: da upućuju na određeni članak ili prilog, obrazlažu problem i predlažu alternativno rješenje. Takve primjedbe imaju veću vjerojatnost da će biti uzete u obzir. Posebno bi se mogli uključiti brodari, posadni članovi i njihovi sindikati, škole i centri za osposobljavanje, javne službe koje upravljaju javnim brodovima te udruge pomoraca i brodovlasnika.
Nacrt izmjena Pravilnika o posadi plovila i plutajućih objekata unutarnje plovidbe nastoji dovršiti prijenos Direktive 2017/2397, a istodobno uvodi niz nacionalnih prilagodbi: nova zvanja i dokumente, olakšane putove do zvanja, simulatorsku obuku i niže naknade. Njegova će se kvaliteta ocjenjivati po tome hoće li olakšanja u pristupu struci biti praćena održanom razinom sigurnosti plovidbe.
Upravo zato javno savjetovanje nije formalnost, nego stvarna prilika da struka i zainteresirana javnost, prije donošenja akta, upozore na praktične nedostatke i pridonesu boljem konačnom tekstu.
Milo Miklaušić, kap.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev