2 min. čitanja

URUŠAVANJE STARE JEZGRE LABINA Zbog posljedica rudarenja, gorski udari izbrisali čitave ulice

URUŠAVANJE STARE JEZGRE LABINA Zbog posljedica rudarenja, gorski udari izbrisali čitave ulice
Foto: Boris Kačan

LABIN – Stanovnici Labina jednoga su časa shvatili koliko je grad osjetljiv na ono što se događa u njegovoj utrobi kada se tlo ozbiljnije zatreslo, a kuće počele kliziti iz svojih temelja. Svakodnevno je podrhtavanje tla, uz popucale zidove i urušene objekte, bilo manifestacija tzv. rudarskih šteta koje su izazivali česti gorski udari, ali i posljedice dugotrajnog otkopavanja u kombinaciji s raznim geološkim čimbenicima.

Ono što se događalo na ulicama najugroženijih četvrti Labina, poput starogradske jezgre, Sv. Katarine, Presike, Rogočane i Kapelice, dosezalo je razmjere katastrofe i životne ugroženosti. Klizišta i slijeganja terena odnosila su temelje kuća, prouzročila pukotine u zidovima i stropovima te izdizanje podova, piše Tina Filipović u svom stručnom članku “Gorski udari i uruševanje starogradske jezgre Labina 60-tih godina 20. st.”, piše Glas Istre.

Katastrofa u stambenom fondu gornjeg Labina prisilila je stanovnike na iseljavanje u druge krajeve grada, a lokalna je uprava radila na donošenju čitavog niza mjera, poput zabrane naseljavanja u ugroženim zonama, kako bi zaštitila stanovništvo i osigurala područje.

Jama Labin prednjačila je u pojavi jakih gorskih udara. Gorski udar ili škopija eksplozija je izazvana pogubnim zapaljenjem ugljene prašine i plina metana u kombinaciji sa zrakom, koja je bila karakteristična u procesima miniranja na radilištu, prouzročujući urušavanja i pad krovine. Problem s gorskim udarima evidentiran je već krajem 30-ih godina prošlog stoljeća za vrijeme talijanske uprave, kad se od ugljenokopa tražilo i očekivalo mnogo. Neplansko otkopavanje, svakako, ugrozilo je budućnost rudarskih radilišta.

Kolaps starogradskog terena u Labinu zahtijevao je brzu reakciju općinske vlasti i interventnih službi, kako bi se izbjegli neželjeni tragični događaji. Štete su okarakterizirane kao elementarne nepogode, pa se Labin tada uspoređivao s aktualnim potresima u regiji.

Prvi znakovi nestabilnosti gradske infrastrukture vidjeli su se već početkom šezdesetih, kada su građani ukazivali što se čeka s obnovom stuba kod kina, koje su mjesecima bivale urušene zbog slijeganja terena. Kritike javnosti stizale su i na račun nemara oko provedbe građevinskih radova, nestručnih popravaka i zapuštenosti grada čiji se centar ionako već preselio u Podlabin, piše Glas Istre.

Godine 1962. zbog “ozbiljnosti situacije” moralo se zatvoriti nekoliko poslovnih prostora i ustanova u starome gradu: Osnovna škola Rialto, Dom narodnog zdravlja, Komunalno poduzeće 1. maj te brijačnica, fotografska radnja, i dr. Gornji Labin gubio je svoje urbane kapacitete i sadržaje koji su ga činili centrom u pravom smislu riječi.

Robert Buršić

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.