8 min. čitanja

UČE NA PUTINOVIM GREŠKAMA Evo kako Kinezi planiraju zauzeti Tajvan

UČE NA PUTINOVIM GREŠKAMA Evo kako Kinezi planiraju zauzeti Tajvan
Foto: Google Earth / Screenshot / Morski HR

Kada Kina odluči zauzeti Tajvan silom, učinit će to munjevitom 48-satnom ofenzivom kako Zapad ne bi imao vremena odgovoriti, tvrde diplomatski izvori za The Telegraph.

Peking je u više navrata prijetio da će preuzeti odmetnuti otok za koji tvrdi da je njegov. Kina, naime, već danima održava ratne vježbe, okružujući otok kako bi pokazala svoj bijes nakon što je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi postala najviše rangirani američki posjetitelj tog teritorija u posljednjih 25 godina. Vježbe bi trebale završiti u nedjelju, prenosi Jutarnji list.

Tajvanska vojska izvijestila je da je u vježbama u subotu sudjelovalo 20 kineskih vojnih zrakoplova i 14 ratnih brodova, a kineske bespilotne letjelice ponovno su primijećene iznad otoka Kinmen pod tajvanskom upravom. Vježbe predstavljaju najveći kineski prikaz vojne snage otkako su raketne vježbe izvedene sredinom 1990-ih potaknule SAD da pošalje dva nosača zrakoplova u Tajvanski tjesnac.

Ujedinjenje Tajvana s Kinom dio je strategije predsjednika Xija Jinpinga za ‘oživljavanje‘ kineske nacije do 2050., a ranije se smatralo da se Peking priprema za ‘oružano ujedinjenje‘ u nekom trenutku u sljedećih pet do 10 godina.

Ali, sada brojne zapadne vlade djeluju pod pretpostavkom da će vojna ofenziva nastupiti puno ranije, a Xi je naučio lekcije iz ruskih neuspjeha u Ukrajini, piše britanski The Telegraph.

Peking uči na ruskim lekcijama

Peking je navodno detaljno proučio invaziju Moskve i odgovor Zapada kako bi vidio koje lekcije trebaju naučiti kineske oružane snage, navodi spomenuti britanski medij. Kina je navodno zaključila da su zapadnim čelnicima bila potrebna najmanje dva dana da bi odgovorili na Putinov brutalni napad na Ukrajinu 24. veljače - i smatraju da je to ključno vremensko razdoblje u kojem se mogu postići nepovratni dobici.

Budući da nisu uspjeli zauzeti Kijev i srušiti vlast Volodimira Zelenskog u prvih 48 sati rata, Xi vjeruje da su Rusi ostavili širom otvorena vrata za značajnu potporu Zapada, tvrde diplomatski izvori.

Za Kinu će biti ključno da izbjegne činjenje iste pogreške u slučaju Tajvana, ako želi izbjeći dugotrajni rat koji bi se mogao obiti o glavu Komunističkoj partiji Kine, smatraju u Pekingu.

Nakon što bi Tajvan, inače najveći svjetski proizvođač mikročipova, eventualno pao u ruke Kine, Zapad upozorava saveznike da bi taj teritorij zauvijek nestao. A to upozorenje dolazi u trenutku kada Peking nastavlja već treći dan održavati svoje velike vojne vježbe.

Više eskadrila kineskih zrakoplova i brodova održavaju vojne vježbe koje je tajvansko ministarstvo obrane opisalo kao ‘provođenje simulacije napada na glavni otok Tajvana‘.

Napad bi mogao uslijediti već 2023.

Međutim, unatoč svemu, malo je vjerojatno da će ova trenutna kriza uskoro prerasti u rat. Svaka potencijalna vojna akcija suočila bi se s "realnom mogućnošću rata sa SAD-om", smatra Sidharth Kaushal iz utjecajnog londonskog think-tanka RUSI, dodajući da je "Kineska narodnooslobodilačka vojska (PLA) još uvijek sila u razvoju".

Unatoč tome što je navodno najveća vojska na svijetu, PLA nije testirana u borbi i neuspjeh bi mogao fatalno potkopati Xijevu moć uoči ključnog stranačkog kongresa na kojem se očekuje da će dobiti treći mandat bez presedana.

"To je vjerojatno neostvarivo u ovome trenutku. Postoje neki značajni rizici za Kinu", dodaje Kaushal za The Telegraph.

No, Kina ne skriva činjenicu da smatra kako je Tajvan dio njezina teritorija i da će upotrijebiti silu kako bi vratila otok pod svoju kontrolu, ako to bude potrebno.

Tu se dolazi do dva najveća neodgovorena pitanja - kada i kako?

U prošlosti je Tajvan upozoravao da bi do napada moglo doći već 2023. godine. Drugi analitičari predviđaju da će se to dogoditi kasnije, no većina se slaže da će se sigurno pokušati izvršiti napad u nekom trenutku.

Kada se pokušava odgovoriti na pitanje ‘na koji način‘, ovotjedni su događaji učinili stvari malo jasnijima.

Kineske ratne igre bez presedana uključivale su ispaljivanje projektila u vode oko Tajvana, kao i navodno iznad samog otoka, zajedno s pomorskom blokadom i preletima borbenih zrakoplova koji su ulazili u zračni prostor teritorija. Ranije ovog tjedna PLA je vježbala amfibijsko iskrcavanje na plaži nasuprot Tajvanu.

Neke ili sve ove stvari mogle bi se pojaviti u bilo kojoj budućoj vojnoj operaciji. Vjerojatno je da će Peking umjesto toga ipak izvesti progresivno i postupno gomilanje snaga, pri čemu će svaki novi korak u tom gomilanju biti taman toliki da ne bude dovoljan povod Zapadu da vojno uzvrati na taj potez.

Smatra se da je cilj Pekinga pritisnuti Tajvan sve dok mu jedina preostala opcija ne bude suradnja, poput zmije koja se omotava oko svog plijena.

[caption id="attachment_97587" align="aligncenter" width="1100"]

Foto: Youtube / Screenshot

Općenito postoje četiri moguća scenarija koja bi se mogla dogoditi:

1. Kina blokira Tajvan

Produljenje vojnih vježbi moglo bi se iskoristiti da se Tajvan iscrpi financijski, ekonomski i operativno. Tako bi se iscrpilo tajvanske oružane snage koje bi se dugo vremena držale u stanju visoke pripravnosti.

Također bi se omogućilo Kini da rasporedi vojne snage na najbolje moguće položaje kako bi mogla brzo pokrenuti napade.

Koristeći vježbe poput onih koje se provode ovog tjedna kao izgovor, nametanje carine i uspostava zone zabrane letenja mogli bi se lako provesti kako bi se Tajvan izoliralo od svake vanjske pomoći.

Sedam zona u kojima kineske snage trenutno izvode vježbe odabrane su zbog njihove važnosti u potencijalnoj kampanji zatvaranja otoka i osujećivanja strane intervencije, smatra general bojnik Meng Xiangqing, profesor strategije na Sveučilištu nacionalne obrane u Pekingu.

Jedna zona pokriva najuži dio Tajvanskog tjesnaca. Druge bi se mogle koristiti za blokiranje glavne luke ili napad na tri glavne tajvanske vojne baze, dodao je tijekom gostovanja na kineskoj državnoj televiziji.

Zona u blizini Kaohsiunga u južnom Tajvanu, gdje se nalaze ključne baze, "stvara uvjete za zaključavanje vrata i prebijanje psa", rekao je general Meng, koristeći kinesku izreku koja se odnosi na blokiranje puta za bijeg neprijatelju.

Kina bi rekla da zona za identifikaciju protuzračne obrane Tajvana više nije valjana i da bi svaki zrakoplov koji uđe u zračni prostor iznad otoka trebao njihovo dopuštenje ili bi riskirao vojni sukob. Takva bi blokada naštetila gospodarstvu Tajvana i potaknula krizu na burzi.

Snage kineske narodnooslobodilačke vojske koje se nalaze na istoku otoka djelovale bi kao ‘crta razgraničenja‘ kako bi spriječile druge zemlje, a tu se prvenstveno misli na SAD, da vojno interveniraju. Iako bi došlo do negodovanja i to bi svakako imalo utjecaja na međunarodne pomorske puteve, malo je vjerojatno da će biti snažnijeg međunarodnog dogovora.

2. Kina napada otoke Matsu i Kinmen

Male otoke provincije Fujian, od kojih se neki nalaze na manje od 10 kilometara od kineskog kopna, Kina već dugo smatra dijelom vlastitog teritorija.

Tu spadaju otoci Matsu, sjeverozapadno od Tajvana, i Kinmen, lanac otoka istočno od obale kineskog grada Xiamena.

U znak pokazivanja vlastite snage, ali i testiranja odlučnosti Zapada, Peking bi mogao izvršiti invaziju na neke ili sve otoke, na kojima živi oko 20.000 ljudi, uz minimalne troškove.

Svaki odgovor osim vojne potpore, potaknuo bi Kinu da bude "pustolovnija", potencijalno vrlo slično ruskom zauzimanju Krima 2014.

Otoci su dovoljno mali da mnoge zemlje možda ne žele riskirati sveopći rat oko njih. Međutim, američki Zakon o američko-tajvanskim odnosima ove otoke smatra dijelom Tajvana pa bi se Washington mogao osjećati prisiljenim intervenirati. Samo po sebi, preuzimanje otoka nudilo bi "vrlo ograničenu nagradu u usporedbi s preuzetim rizikom", smatra Kaushal.

Foto: Youtube / Screenshot

3. Kina pokreće zračni i raketni napad na tajvansko kopno

Kako bi pokušao oslabiti Tajvan, a istovremeno smanjiti rizik od uključivanja u potpunu invaziju, Peking bi se u trećem potencijalnom scenariju mogao odlučiti za ograničene napade iz zraka.

Obalna obrana, radari i aerodromi bili bi njihovi najvjerojatniji ciljevi. Kina bi vjerojatno izbjegla ciljanje glavnih naseljenih mjesta kako bi namamila Tajvan za pregovarački stol bez stvaranja žrtava kako ne bi ojačala odlučnost javnosti vezano uz obranu.

Bila bi to značajna vojna eskalacija, ali bi Kina mogla smatrati da bi ograničena priroda bilo kakvih napada manje vjerojatno izazvala reakciju Zapada.

U ovom scenariju, SAD bi vjerojatno povećao spremnost svojih snaga u regiji, posebice onih u Japanu. Tokio bi također mogao staviti svoju vojsku u pripravnost, posebno usmjerivši pažnju na sposobnost kineskih balističkih projektila.

Takvim potezom riskiralo bi se ‘upadanje u najgore od oba svijeta‘, odnosno nanošenje dovoljno štete Tajvanu da natjera ostatak regije da obrati pozornost, ali ipak ne toliko da se iz temelja promijeni strateška situacija, smatra Kaushal.

Peking bi također morao biti spreman za intenzivniji odgovor i, ako to bude potrebno, za potpunu invaziju. "To donosi rizike. Nema mnogo slučajeva u kojima zemlje pregovaraju o egzistencijalnim ciljevima, što uključuje suverenitet, kao odgovor na blokade ili zračne napade. Oni mogu biti vrlo korisni za slabljenje zemlje, ali rijetko će riješiti problem. To se obično rješava odlučujućim vojnim porazom", upozorava Kaushal.

4. Kina pokreće potpunu kopnenu invaziju

U slučaju sveobuhvatnog napada, Kina bi nastojala iskrcati trupe na strateškim točkama, jureći preko više od 100 kilometara dugog Tajvanskog tjesnaca pod zaštitom raketa i borbenih zrakoplova kako bi odvratili pažnju branitelja.

Cyber ratovanje vjerojatno će se koristiti u velikim razmjerima kako bi se ometali oblici komunikacije Tajvana i posijala panika među općom populacijom. Cilj bi bio što brže fizički nadvladati obranu Tajvana i slomiti njihovu snagu volje za otporom.

Diplomatski izvori rekli su za The Telegraph da Peking vjeruje kako postoji dvodnevni ‘prozorčić‘ za preuzimanje otoka, odnosno da imaju puna dva dana za izvršiti napad prije nego što im Zapad uspije u potpunosti odgovoriti, što je lekcija koju je naučio iz ruske invazije na Ukrajinu.

Što se tiče napada iz smjera mora, kineska flota i podmornice nastojale bi uništiti tajvansku mornaricu, kao i bilo koje brze letjelice koje bi pokušavale zaustaviti napredovanje vojnih nosača, ili bi pak postavili mine na strateška mjesta slijetanja. Kineska mornarica također bi djelovala kao paravan na sjeveru i istoku, odsijecajući sva potencijalna pojačanja iz Japana ili SAD-a.

Tajvan bi nastojao odgovoriti korištenjem opreme skrivene u njihovim urbanim džunglama i planinskim mjestima, uključujući piste za svoje male zračne snage.

Civilno stanovništvo bilo bi mobilizirano kao promatrači na plaži, protutenkovski timovi, protuzračni timovi i gerilske snage. Izviđačke bespilotne letjelice i mobilne radarske platforme koristile bi se za identifikaciju ciljeva za uništenje.

Međunarodni odgovor bio bi gotovo zajamčen. Predvodio bi ga Washington i vjerojatno bi uključivao saveznike Japan i možda Australiju.

Druge regionalne sile, poput Indije, vjerojatno bi dodale političku, gospodarsku i retoričku potporu, ali se od njih ne bi očekivalo da vojno interveniraju. Većina zemalja nastojala bi "zaštititi" svoju poziciju između Kine i SAD-a, rekao je Kaushal, kako bi "izbjegla stati na prste Pekingu".

Velika Britanija vjerojatno ne bi imala izravnu vojnu moć koja bi mogla odgovoriti na kineski napad. Međutim, Britanija bi bila u mogućnosti pružiti obavještajne i kibernetičke usluge svakome odgovoru na kineski napad, a vjeruje se da će sve predvoditi SAD.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.