"Tesla" iz Križevaca: Izumio revolucionarni kompas otporan na magnetizam sa samo 16 godina, a svijet ga je zamalo zaboravio

Marcel pl. Kiepach (12. veljače 1894. – 12. kolovoza 1915.) bio je hrvatski izumitelj i elektrotehnički inovator djelatan u razdoblju Austro-Ugarska Monarhija, poznat po ranim doprinosima razvoju električnih instrumenata, magnetizma i prijenosa signala. Rođen je u Križevci u plemićkoj obitelji Kiepach, koja je početkom 19. stoljeća postala važan društveni čimbenik grada.

Nakon školovanja u Zagrebu upisao je studij ekonomije u Berlinu, ali je paralelno pohađao elektrotehniku u tehničkom središtu Charlottenburg, gdje se intenzivno posvetio istraživanjima iz područja elektrotehnike.

Već kao šesnaestogodišnjak patentirao je 16. ožujka 1910. u Berlinu brodski kompas koji određuje smjer sjevera neovisno o utjecaju željeznih masa i magnetskih polja.

Poboljšanu verziju prijavio je 1911. u Londonu — sustav za daljinsko pokazivanje brodskog kompasa, temeljen na mreži ampermetara raspoređenih na različitim dijelovima broda, čime je omogućeno pouzdano navigacijsko očitanje bez magnetskih smetnji.

Uz navigacijske instrumente, Kiepach je patentirao i dinamo-generator za rasvjetu vozila u Francuskoj, „mali transformator” za niski napon (poznat kao sustav Kiepach–Weiland), strujni prekidač te niz rješenja vezanih uz elektromotore, akustiku i prijenos električnih signala. Njegovi su patenti registrirani u više europskih država i SAD-u, a prototipove je prema njegovim nacrtima izrađivao berlinski inženjer Arthur Kuhn.

Po izbijanju Prvog svjetskog rata dobrovoljno se prijavio u vojsku te je poginuo na ruskom bojištu 1915. godine u dobi od 21 godine. Posmrtni ostaci preneseni su 1917. u rodni grad.

Dokumentacija o njegovu radu danas se čuva u Gradski muzej Križevci, a njegovi su patenti ponovno valorizirani krajem 20. stoljeća, uključujući izlaganje na znanstvenoj izložbi u Galerija Klovićevi dvori (1996.) te znanstvene analize koje je predstavio prof. Vladimir Muljević. Danas njegovo ime nosi inovatorsko društvo u Križevcima, čime se potvrđuje trajna vrijednost njegova ranog tehnološkog doprinosa.

Milo Miklaušić, kap.

Izvori:

1. Gradski muzej Križevci – arhivska građa i stalni postav o obitelji Kiepach.
2. Zbornik izložbe Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 1996.
3. Muljević, V., izlaganje na IV. međunarodnom simpoziju o novim tehnologijama, 1993.
4. Turistička zajednica grada Križevaca – biografski pregled znamenitih građana.
5. Enciklopedijski i povijesno-tehnički pregledi hrvatskih izumitelja (razni nacionalni leksikografski izvori).