>
  2 min. čitanja

Stručnjaci odgovaraju: Je li alepski bor kriv za požare i mogu li se spriječiti sadnjom hrasta?

Stručnjaci odgovaraju: Je li alepski bor kriv za požare i mogu li se spriječiti sadnjom hrasta?
Foto: Morski HR

Svako ljeto dežurni krivac za požare postaje alepski bor, a šumari bivaju proglašeni sukrivcima jer na njemu temelje obnovu opožarenih područja. No, stvar nije baš tako jednostavna, piše Goran Vincenc, glavni urednik časopisa Hrvatske šume.

Cilj Hrvatskih šuma d.o.o. u obnovi opožarenih površina uvijek je bio postići autohtonu, mješovitu sastojinu (šumu), koja bi se sastojala od svih vrsta čije je to prirodno stanište – i raznih vrsta bora, i hrasta crnike, i hrasta medunca, bjelograbića itd. Međutim, stabilna šuma zahtijeva stabilno tlo, kojeg nažalost na području krša nalazimo tek u fragmentima. Kako bi se stvorilo stabilno tlo, potrebno je dopustiti pionirskim vrstama da odrade svoj posao. Takva vrsta je npr. alepski bor, koji se izvrsno pomlađuje nakon požara, izvrsno podnosi posolicu i ostale ekstremne klimatske uvjete, dodaje Vincenc.

Photo: Morski.hr

Šumari čvrsto iza alepskog bora

U tom smislu, šumarska struka složno i čvrsto stoji iza opravdanosti korištenja alepskog bora kao pionirske vrste, što je potvrđeno i u brojnim znanstvenim istraživanjima i radovima na tu temu.

Alepski bor je izrazito sredozemno drvo, a autohtonih nalazišta ima diljem Dalmacije. Njime je uspješno pošumljavan degradirani krš, a najvažnija mu je osobina ta što korijenjem zadržava tlo, njegova krošnja štiti tlo od isušivanja (ljeti) i erozija (zimi), odbacuje veliku količinu iglica koje popunjavaju škrape i golu površinu, a čijom se transformacijom stvara humus i šumsko tlo.

Isto tako, pod zaštitom krošanja alepskog bora spontano se pojavljuje hrast crnika i druge sredozemne vrste koje tvore stabilnu klimatogenu šumsku zajednicu. Istodobno takve šume zaustavljaju i sprečavaju eroziju, proizvode kisik, zadržavaju vodu, pročišćuju zrak, poboljšavaju kvalitetu tla, štite ga od prejake insolacije i općenito poboljšavaju klimatske uvjete, ispunjavajući one funkcije koje zovemo općekorisnim funkcijama šuma.

Photo: Morski.hr

Ljudski faktor najčešći uzrok požara

Na žalost velika većina požara nastaje zbog ljudskog faktora, bilo zbog nemara i nepažnje prilikom obavljanja aktivnosti, bilo iz loše namjere. Isto tako, većina požara se razvija na napuštenim i zapuštenim privatnim poljoprivrednim površinama koje su obrasle u makiju. Dodajmo tome i klimatske promjene koje izuzetno pogoduju razvoju požara i jasno je da su svi preduvjeti za nastanak požara ispunjeni!

S obzirom na uvjete na koje stalno nailazimo, pionirska vrsta zbog požara jednostavno ne može odraditi svoju primarnu funkciju – stvaranja uvjeta za uspješan rast ostalih vrsta. Nažalost, sve teže dočekujemo da prođe dovoljan broj godina, koliko je otprilike potrebno za taj proces konverzija u mješovite šume, jer su požari zbog klime i ponašanja ljudi postali sve učestaliji i razorniji.

Jedini koji može nešto promijeniti je sam čovjek i njegovo ponašanje, odnosno odgovornost prema prirodi.

Goran Vincenc, časopis Hrvatske šume

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.