STIGLI SLUŽBENI PODACI Srpanj je podbacio, ali ne i prvih 7 mjeseci 2025. godine

U Hrvatskoj je u srpnju boravilo 4,6 milijuna turista ili 2 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, a ostvareno je 1 posto manje noćenja ili 29,2 milijuna, objavila je u petak Hrvatska turistička zajednica (HTZ), prema podacima iz sustava eVisitor i eCrew (nautika).

Strani gosti činili su većinu – gotovo 4,2 milijuna dolazaka, uz blagi pad od 2 posto, te gotovo 26 milijuna noćenja, što je 1 posto manje nego u srpnju prošle godine. I domaći turisti bilježe blago smanjenje, također od 1 posto u dolascima i noćenjima – registrirano ih je 429 tisuća, uz gotovo 3,3 milijuna noćenja.

Nijemci i Slovenci najvjerniji gosti

U komercijalnim smještajima ostvareno je 86 posto svih noćenja, dok je u nekomercijalnim objektima zabilježeno 12 posto, a u nautičkom smještaju 2 posto. Među komercijalnim kapacitetima, najtraženiji su bili objekti u domaćinstvima s 12,3 milijuna noćenja (pad od 2,3 posto). Slijede kampovi s 5,7 milijuna noćenja (pad od 1,1 posto), dok su hoteli, s više od 4,8 milijuna noćenja, jedini zabilježili rast – 2,3 posto.

Najvjerniji gosti i dalje dolaze iz Njemačke, zatim iz Slovenije, a treći po broju noćenja su domaći turisti. Najviše noćenja zabilježile su Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner.

Blagi rast u prvih sedam mjeseci

Iako je srpanj bio nešto slabiji, kumulativno, od siječnja do srpnja turizam bilježi rast od 2 posto i u dolascima i u noćenjima. U tom je razdoblju Hrvatsku posjetilo 12,2 milijuna turista, koji su ostvarili 58,7 milijuna noćenja.

Strani turisti čine većinu – 10,3 milijuna dolazaka (rast od 1 posto) i 51,4 milijuna noćenja (također rast od 1 posto). Domaćih je bilo 1,8 milijuna, što je 8 posto više nego lani, a s gotovo 7,3 milijuna noćenja bilježe rast od 6 posto.

Trenutno je u Hrvatskoj milijun turista

Prema podacima HTZ-a od petka, u Hrvatskoj boravi više od milijun turista. Najbrojniji su gosti iz Njemačke i Hrvatske, a slijede ih Slovenci, Austrijanci, Poljaci, Česi i Nizozemci. Najviše ih je smješteno u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

D.G.