Zbog drastičnog pada fonda sitne plave ribe, istarskim je ribarima broj ribolovnih dana srezan s 20 na svega pet mjesečno. Dok struka upozorava da se srdela više ne može sama obnoviti, ribari strahuju da bi ih nova ograničenja mogla natjerati da zauvijek vežu brodove.
Prekomjerni izlov doveo je fond sitne plave ribe u Jadranu na kritičnu razinu, zbog čega su na snagu stupila dosad najstroža ograničenja ribolova uz zapadnu obalu Istre. Dosadašnje mjere, poput mjesečnih lovostaja, nisu dale željene rezultate – riblji je fond i dalje u padu, a ulovljena riba je sitna.
Ribari su svjesni da je zaštita mora nužna, no upozoravaju da ih ovakva pravila dovode na rub egzistencije.
- Često se dogodi da brod ode pet dana na more i da se vrati bez ribe. I sada, kad bi mu se moglo možda posrećiti da nešto ulovi, već je iskoristio kvotu - upozorava za HRT krčki ribar Pavle Bajčić, ističući kako bi smanjenje radnih dana mnoge obitelji moglo prisiliti na odustajanje od ovog posla.
Da je situacija alarmantna, potvrđuju i znanstvenici te resorno ministarstvo. Dok je populacija inćuna stabilna, srdela je pala ispod tzv. B-limita, što znači da se vrsta više ne može samostalno oporaviti bez ljudske intervencije.
Ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura ističe kako je cilj pronaći ravnotežu između opstanka flote i prerađivačke industrije te dugoročne zaštite ribljeg fonda za idućih 50 godina. Ne pokaže li smanjenje ribolovnih dana rezultate, na stolu su i znatno radikalnije mjere – dodatno rezanje kvota, pa čak i potpuni moratorij na izlov u trajanju od jedne do dvije godine.
Slično razmišljaju i u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, odakle poručuju da je pronalazak kompromisa gotovo nemoguć. „Ribama bi odgovaralo da ih ne love, ali ne bi ribarima. Netko mora biti nezadovoljan“, sažima situaciju znanstvenik Vanja Čikeš Keč.
Kako bi ublažila udarac na ribarski sektor, država je za vrijeme lovostaja osigurala financijske potpore koje, ovisno o veličini plovila, dosežu i do 35 tisuća eura. Predsjednik ceha ribara Primorsko-goranske županije Stjepan Nedoklan priznaje da novim mjerama nitko nije sretan, ali dodaje da situacija na moru ne ostavlja previše izbora.
Dok se traži formula za spas srdele, ribari upozoravaju na još jedan izazov u ekosustavu. Zaštićeni dupini te tune, čija populacija raste zahvaljujući strogim kvotama međunarodne organizacije ICCAT, sve su brojniji u Jadranu. Prema svjedočenjima s terena, tune su se čak počele i mrijestiti u našem dijelu mora, što stvara dodatni pritisak na ionako ugroženu sitnu plavu ribu, a ribarima donosi nove brige.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:

© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev