Utapanje je drugi najčešći uzrok smrti među djecom, odmah nakon prometnih nesreća. Od 2011. do 2020. u Hrvatskoj se utopilo 857 osoba, uključujući i 53 djece i mladih do 19 godina.
Sustavna obuka neplivača izbačena je iz državnog pedagoškog standarda 2010. Iako je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac pokušala doskočiti tom problemu kada je još 2021. godine pokrenula inicijativu kojom je od Ministarstva obrazovanja tražila da se za najmlađe učenike vrati obavezna obuka plivanja, od toga ni dan danas ništa.
Silvana Radovanović, voditeljica Spasilačke službe Hrvatskog Crvenog križa za HRT je navela kako imaju podatke da trenutačno u Hrvatskoj između 40 i 70 posto djece ne zna plivati, što ovisi o regiji. Kao tri ključna razloga utapanja Radovanović je navela precjenjivanje vlastitih sposobnosti, nedostatak nadzora (roditelja nad djecom ili plaže bez spasitelja) i neznanje pružanja pomoći. Stoga smatra kako bi, po uzoru na susjede Slovence, trebali u kurikulum uvesti obuku neplivača za djecu trećeg razreda.
- Iz godine u godinu sve je veći broj djece koja ne znaju plivati. Djeca danas provode sve više vremena pred ekranima, sve manje se igraju, ne izmišljaju igre, ne razvijaju maštu, a time im slabe i motoričke sposobnosti. Igra na otvorenom razvija motoričke vještine i znanja, pa djeca koja se više kreću lakše i nauče plivati jer brže usvajaju nove pokrete - kazao je o zabrinjavajućem porastu broja djece neplivača trener plivanja iz splitskog plivačkog kluba Jadran, koji svakodnevno radi s najmlađima Marin Ninčević.
Dodaje kako roditeljima uvijek savjetuju da upišu djecu na tečaj plivanja, jer će svako dijete iz toga izvući nešto korisno.
- Nešto manje od 50% djece kroz sam tečaj propliva, uglavnom stariji polaznici, dok se mlađi dio polaznika nauči održavati na površini, ali i samostalno plivati nekoliko metara. No, najvažnije je da roditelji nakon tečaja nastave voditi djecu na more i dalje raditi na plivanju. Bez kontinuiteta teško je očekivati rezultate - napominje.
Minimalna dob za upis na obuku plivanja je četiri godine, iako Ninčević otkriva da su najčešći polaznici predškolci.
- Četiri godine minimalna dobna granica kada se djeca mogu upisati na obuku plivanja. No, najbrojniji polaznici obuke su u dobi od 5 do 6 godina.Ima djece i u osnovnoj školi koja ne znaju plivati, no polaznici su najčešće predškolske dobit - otkiva Ninčević.
Grupe u školi plivanja broje oko 15 djece na dva trenera, a njihov broj se po potrebi povećava.
- Ovisno o uzrastu i sposobnostima djece, prilagođavamo broj trenera. Ako je u grupi više mlađe djece, angažiramo dodatne trenere jer je obuka tada zahtjevnija - objašnjava trener plivanja.
Sam tečaj traje tri tjedna. Prvi tjedan djeca se prilagođavaju vodi u manjem bazenu, a zatim se prelazi u veliki bazen, gdje se radi na tehnikama plivanja, samostalnosti i sigurnosti u vodi.
- Neka djeca do kraja tečaja zaista proplivaju, dok druga možda još nisu spremna. No svako dijete definitivno izađe iz tečaja s nekim novim znanjem i iskustvom. Rezultati ovise i o redovitosti dolazaka, motivaciji i individualnim sposobnostima- kaže Ninčević.
Na kraju, ističe kako bi djeca koja odrastaju uz more plivati trebala znati najkasnije na početku osnovne škole.
- Nema potrebe stvarati pritisak jer nije svako dijete isto, ali bilo bi poželjno da dijete do početka škole zna održavati se na vodi bez straha i panike. Osjećaj sigurnosti u vodi važan je, a obuka u mlađoj dobi daje veliku prednost. Kasnije će lakše svladavati sve prepreke i s više samopouzdanja proplivati - zaključuje trener Marino Ninčević.
Podsjetimo, pitanje obuke neplivača Ministarstvo turizma i sporta je prepoznalo kroz Nacionalni program sporta te od 2020. godine provodi Natječaj za sufinanciranje sportskih programa obuke neplivača ‘Hrvatska pliva’ kroz koji se javljaju sportske udruge koje provode programe obuke neplivača. Do danas je ukupno sufinancirano 142 projekta u ukupnom iznosu od 1.842.620,27 eura, a kroz navedene programe 27.000 djece je prošlo obuku neplivača.
D.G.
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev