Splitski znanstvenik svjetskog glasa pokrenuo SeeSaw podcast

Goran Senjanović, jedan od najuglednijih svjetskih teorijskih fizičara i autor više od 150 objavljenih radova citiranih desetke tisuća puta, danas je objavio prvu od dvanaest epizoda svojeg podcasta SeeSaw.

U njemu će Senjanović kroz razgovor s Damirom Lelasom, eksperimentalnim fizičarem sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, promišljati i diskutirati teme vezane, između ostalog, za sustav obrazovanja u Hrvatskoj, važnost razvoja kritičkog uma te primjenu teorijske fizike u svakodnevnom životu.

„Ja bih volio u ovom podcastu dočarati gušt, slobodu i  ljepotu bavljenja nečime što te vuče kao neka crna rupa i na neki način ti organizira život. Volio bih da više ljudi razumije što je fizika, što je istraživački proces – kad gledam svijet oko sebe čini mi se da to nije dovoljno prisutno“, ističe Senjanović u podcastu, dodajući: „Kad razgovaram s ljudima koji su puno mlađi od mene, ili kad se družim s njihovom djecom, vidim da nam se sustav obrazovanja nije puno promijenio i da je školovanje bazirano na učenju činjenica, a ne na učenju kako razumjeti, kako rješavati probleme. Volio bih da u školovanju to bude više naglašeno, proces razmišljanja i razumijevanja, rješavanja problema, a ne učenja činjenica“.

Prvih pet epizoda SeeSaw podcasta izlazit će svaki četvrtak do 18. lipnja, a bit će dostupne za gledanje putem službenog Youtube kanala. Nakon ljetne pauze, SeeSaw podcast nastavit će s emitiranjem u drugoj polovici kolovoza. Najzanimljivije ulomke iz podcasta pratitelji će moći gledati i putem Facebooka, Instagrama i TikTok kanala.

Doprinos profesora Senjanovića teorijskoj fizici je izniman – uz Rabindru Mohapatru zaslužan je za razvoj slavnog „mehanizma klackalice“ neutrinske mase (po kojem i podcast nosi ime SeeSaw), a uz to je i jedan od začetnika teorije lijevo-desne simetrije koja se danas aktivno testira na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u. Također, u suradnji s Wai-Yee Keungom predložio je postupak za testiranje ove teorije i podrijetla mase neutrina koji je postao paradigma za neutrinsku fiziku na akceleratorima poput LHC-a. Njegov najpoznatiji rad “Neutrino Mass and Spontaneous Parity Violation” citiran je 8.000 puta, a na popisu najcitiranijih radova svih vremena iz područja fenomenologije fizike čestica nalazi se na prvom mjestu u svijetu.

J.T.