6 min. čitanja

Skriveno vrgadinsko brodogradilište

Skriveno vrgadinsko brodogradilište
Foto: Ivana Punoš Petrina

VRGADA - Za Vrgadu zaista možemo reći da je mali škoj velike kreativne snage. Ona obiluje samozatajnim i vrijednim stvarateljima mnogih trajnih vrijednosti – slikarima, fotografima, kiparima, književnicima, znanstvenicima, skladateljima, pjevačima i mnogim drugim umjetničkim dušama. Neki vrgadinski kreativci postali su poznati diljem Hrvatske, a većina njih svoj umjetnički dar skriva od javnosti i uživa stvarajući sjajna djela u krugu svojih najbližih. Jedno od takvih skrivenih vrgadinskih umjetničkih gnijezda mala je radionica maketa raskošnih jedrenjaka i tradicijskih brodova obitelji Punoš.

Glavni i odgovorni kalafat ovog malog skrivenog brodogradilišta umirovljeni je ugostitelj Ruzario Punoš, piše Gorgonija. Zapravo, maketarstvom i brodogradnjom flote malih ali raskošnih jedrenjaka počeo se baviti puno prije svog ugostiteljskog životnog poziva pa možemo reći da je Hrvatska zbog tog davnog mladenačkog odabira ugostiteljske umjesto brodograditeljske škole zasigurno izgubila brojno brodovlje svoje flote.

Foto: Ivana Punoš Petrina

Od djetinjstva fasciniran brodovima, morem i plovidbom, izrađivao je brodiće svojim malim dječjim nožićem, tzv. temperinom i iskušavao im kakvoću puštajući ih u more po svojoj rodnoj vrgadinskoj vali.

Odrastajući u ribarskoj i pomorskoj Vrgadi, od malena je shvatio koliko je bodulu važan njegov brod. Najvažniji na svijetu!

Foto: Ivana Punoš Petrina

Brodovi znače život i opstanak na otoku. Brodom bodul odlazi u ribu, brod ga hrani i povezuje s kopnom, brodom donosi na otok potrebne stvari, brodom ,,pokorava” modri beskraj oko sebe, na brodu pronalazi svoj mir. Uz svoj brod i na svom brodu, otočani su snažniji i slobodniji, oni su predani čuvari i baštinici svoga otoka i njegovog akvatorija.

Razmišljajući o većim morima, dječak s Vrgade, koji je izrađivao malene drvene brodove, ubrzo počinje izrađivati makete jedrenjaka koji su gordo i hrabro gospodarili svjetskim morima, vješto loveći vjetrove u svoja jedra.

Uz te raskošne i snažne gospodare vjetra i mora, flota se puni i ratnim i putničkim brodovima, ribaricama, gajetama i trabakulima. Veličina im je između 60 do 110 cm ali na nijednom brodu, unatoč malim dimenzijama, ne fali ni najsitniji detalj kojeg imaju njihove stvarne, velike inačice.

Foto: Ivana Punoš Petrina

Jedan jedrenjak iz ovog vrgadinskog brodogradilišta otplovio je čak u daleki Stockholm. Bio je to slavni švedski kraljevski jedrenjak Gustav Wassa. U rukama ovog vrgadinskog kalafata nastali su i slavni oceanski divovi Bonhomme Richard, Berlin Fregatte i Le Mirage. Njegovi brodovi danas krase mnoge domove i radne prostore u Hrvatskoj i inozemstvu.

No, važno je istaknuti dvije stvari: nijedan dio broda nije prethodno kupljen pa sastavljen; ime broda je znak.

Foto: Ivana Punoš Petrina

Svaki dio broda, i onaj najsitniji, izrađen je rukom ovog vještog i talentiranog kalafata. Od prvobitne ideje, preko nacrta i dizajna pa sve do izrade jedara,, pomoćnih brodića / bajbota, zastava, kvaka na kabinama, sidra, timuna, prozora, skala… Sve je zamišljeno i izrađeno na Vrgadi. Potpuno ,, hand i home made”

Imena brodova posebna su priča. Stari Rimljani rekoše – omen est omen, ime je znak.

Foto: Ivana Punoš Petrina

Ime svakog broda ove flote nosi posebnu simboliku i važnost. Otac Petar, po onome koji mu je usadio ljubav prema moru i brodovima, naučio ga vještinama pomorstva, ribarenju i od kojeg je slušao osobna svjedočanstva pomorskog ratovanja i obrane hrvatskog Jadrana. Tu su i Corona, Hajduk, Torcida, Vrgada, Barbara, Kate, Duje, Dalmacija, Libertas Streljko, Vrgadinka…nižu se imena brodova ove minijaturne ali moćne vrgadinske flote.

Na upit o tržišnoj vrijednosti pojedinog broda, nastaje tišina jer nemoguće je procijeniti svoje ,,dijete” u koje je uloženo toliko sati, dana, mjeseci rada i beskrajnog strpljenja.

Foto: Ivana Punoš Petrina

U svaki pojedini brod iz ovog brodogradilišta uloženo je između 180 do 420 sati predanog rada! Izgubi se po svakom brodu i ponešto živaca no po završetku svakog, zadovoljan i ponosan meštar regenerira i udupla svaku svoju izgubljenu stanicu i živac.

Teško se od svoje djece i odvojiti pa je protokol ,,udomljavanja” broda iz ove flote također komplicirano i zahtjevno, a novi domaćin i vlasnik mora proći kratku ali strogu procjenu ljubavi prema pomorskoj baštini i poznavanja iste.

Foto: Ivana Punoš Petrina

Kad se to obavi, novi vlasnik u svoj dom prima daleko više od same makete broda, prima beskrajnu ljubav prema brodovima, plovidbi i moru. I naravno, svaki ovaj brod potpuno je jedinstven i neponovljiv, kako po izvedbi tako i imenu, kao što smo jedinstveni i neponovljivi i mi ljudi.

Čim utihne ljetni šušur i ugase se reflektori turističke sezone, u ovom malom vrgadinskom škveru, ponovno se pale svijetla, rađaju nove ideje brodova, množe nacrti i pale sitni kalafatski alati koji će obogatiti postojeću flotu za još mnogu brodsku ,,braću i sestre” – gajete, leute, trabakule, škune, topovnjače, razarače, jedrenjake, prekooceanske putničke brodove i teretnjake…

Foto: Ivana Punoš Petrina

Na pitanje kakve bi brodove radio da ima pravi škver, odgovor je brz: luksuzne stilizirane leute koji bi bili prepoznatljiv hrvatski brand brodova koji bi predstavljao ljepotu i dugu tradiciju hrvatske brodogradnje i pomorstva. Možda jednog skorog dana i uspijemo nagovoriti ovog samozatajnog vrgadinskog umjetnika, da otvori vrata svoga brodogradilišta i podijeli s nama ljepotu ove neprocjenjive pomorske baštine Vrgade.

Dotad, ovo bogatstvo mogu vidjeti samo oni čija je ljubav prema brodovima i moru jednako beskrajna kao što je ljubav njihovog autora i velikog meštra sitne brodogradnje, Ruzarija Punoša.

Maja Punoš Rebić

PROČITAJTE JOŠ:

TRAGOM POMORSKE BAŠTINE 19: Lošinjska regatna pasara ili Kako se baštini posreći kada dođe u prave ruke | | Morski HR
Priča o lošinjskoj regatnoj pasari vodi nas u sad već davno 19. stoljeće kada je drvena brodogradnja bila u punom zamahu. Koncem stoljeća u Lošinju je radilo sedam brodogradilišta. Pored svih obaveza
Lošinjski kapetan izrađuje 3D makete: “Za razliku od današnjih, trgovački brodovi iz 80-ih imali su dušu!” | | Morski HR
MALI LOŠINJ - Kapetan duge plovidbe i diplomirani inžinjer pomorskog prometa po struci, Srđan Glavan se ni u slobodno vrijeme ne odvaja od brodova. Ovaj Lošinjanin izrađuje makete brodova, ali na
Slovenac zaljubljen u trajekte i hidrokrilce gradi genijalne makete i sve plove na vlastiti pogon! | | Morski HR
Iako živi debelo na kontinentu, točnije u malom selu pored Kranja u Sloveniji, Klemen Perič je veliki zaljubljenik u Jadran. Čita i proučava sve što mu dođe pod ruku o plovilima koji Jadranom plove,
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.