ŠKRAPE, SOL, VELIKE JEGULJE I LJEKOVITI MULJ Slano jezero Mir na Dugom Otoku mjesto je koje vrijedi posjetiti!

Jezero “Mir” nalazi se na jugozapadnom dijelu Parka prirode Telašćica. Smjestilo se u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora.

Nakon zadnjeg ledenog doba došlo je do podizanja morske razine za otprilike 120 metara pri čemu se krška depresija ispunila morem, koje u nju prodire kroz brojne podzemne mikropukotine, osobito brojne sa sjeverne strane. Izvori mora se lako uočavaju za vrijeme plime. Dužina mu je otprilike 900 m, a najveća širina oko 300 m. Najveća dubina je 6 m.

Zašto je slano?

Jezero je slano jer je podzemnim kanalima povezano s morem. Salinitet mu je uglavnom viši od okolnog mora zbog izražene evaporacije i zatvorenosti samog jezera. U jezeru Mir uočene su vrlo male promjene razine vode jer su pukotine koje spajaju jezero s morem male propusnosti.

Na jugoistočnom dijelu jezera za vrijeme olujnog juga dolazi do prelijevanja mora u jezero. Obala jezera je najvećim dijelom niska i stjenovita, s brojnim škrapama pa možda nije najveće oduševljenje za kupače koji traže divno mjesto za svoj ručnik, no to ovdje nije ni poanta! Ovo jezero nudi jednu divnu priliku z aspajanje s prirodom. Uočio je to i najpoznatiji Englez u Hrvatskoj Paul Bradbury koji je baš jučer posjetio ovaj prirodni raj i sve naravno podijelio na društvenim mrežama.

Na krajnjem sjeverozapadnom dijelu mogu uočiti manje akumulacije pijeska. Dno jezera je u plićim dijelovima stjenovito, a u dubljim prekriveno pelitom, a na JI dijelu i fangom (ljekovitim muljem).

Tko sve obitava u jezeru?

Temperaturne amplitude u jezeru znatno su izražene (ljeti do 33ºC, a zimi do 5ºC) pa je jezero ljeti toplije od okolnog mora, a zimi hladnije što je posljedica male dubine samog jezera. Jezero je nadprosječno slano zbog isparavanja.

Možemo reći kako u jezeru stoga vladaju relativno "ekstremni" uvjeti pa ga karakterizira i svojevrsno biološko siromaštvo.

Osim planktona, u jezeru se nalazi samo nekoliko vrsta morskih organizama. Pod podvšinom se "skrivaju" alge, glavoči, cipli, brancini, nekoliko vrsta školjkaša, puževa, desetonožnih rakova i rakova samaca, ali i posebna vrsta jegulje (kajman ili bižat) koja naraste i do 3 kg.

J.T.