>
  6 min. čitanja

Sharklab ADRIA otkrio jednu od najugroženijih vrsta raža u Jadranu: "Neočekivano da je na ovoj dubini!"

Sharklab ADRIA otkrio jednu od najugroženijih vrsta raža u Jadranu: "Neočekivano da je na ovoj dubini!"
Foto: A. Gajić / Sharklab ADRIA 

Kroz proteklih 14 mjeseci Znanstveni tim Sharklab ADRIA aktivno prati koćarice u najjužnijem dijelu Jadrana, s više od 90 dana na moru. 14. svibnja 2022. godine, izvan albanskog otoka Sazan na oko 200 m dubine (što je potpuno neočekivano za ovu vrstu) zabilježene je odrasla ženka leptirice Gymnura altavela (Linnaeus, 1758). U ovom stoljeću nije bilo podataka o susretima, a pojedini autori špekulirali su da više ne živi u Jadranskom moru.

- Po vađenju iz mreže jedinka je nažalost već bila uginula. Inicijalni palpativni pregled na plovilu ukazao je na graviditet te su kirurškim putem odstranjeni uterusi koji su nosili sedam fetusa gotovo spremnih na koćenje. U vrlo improviziranim uvjetima, bez mnogo opreme, fetuse smo u fish-containers prenijeli na daljnju in-vitro inkubaciju i monitoring. Fetusi su držani u akvarijima od 350 l sa 7.5 mg/l kisika i temperaturom 22 do 23 °C. Svaki fetus je dobio odgovarajuću trakicu kako bi raspoznavali jedinke - ispričao je za Morski HR morski biolog i patobiolog, te jedan je od svjetskih stručnjaka za morske pse i raže Andrej Gajić koji je s Eminom Karalić pronašao jedinku i dijeli prvo autorstvo na znanstvenom radu.

Foto: E. Karalić / Sharklab ADRIA

- Prvih nekoliko dana slobodnog života, fetusi uglavnom ovise o akumuliranim nutrijentima iz majke. Tako, čekali smo prvo izbacivanje fecesa kako bi otpočeli sa manualnim hranjenjem kroz cjevčicu. Hrana je pripremljena isključivo prema nutritivnim vrijdnostima za novorođene jedinke i uključivala je 60%  hH20, 38% glavonošaca (od kojih 36%  Alloteuthis media i 2% Callistoctopus macropus), te 2% kozice Parapaeneus longirostris. Hranjenje je vršeno jednom dnevno u količini 1.5 do 3% totalne mase prema literaturnim podacima. Prije svakog hranjenja životinja je uvedena u toničnu paralizu u trajanju od 15-25 sekundi, dok je nakon hranjenja stavljana u karantenski akvarij na 60 sekundi kako bi se izbjegle kontaminacije glavnih tankova - opisuje Gajić.

Rad koji prati ovaj publicirani detaljno opisuje bazičnu biologiju, reprodukciju, embriologiju i povezanu patologiju kod leptirice. Daljnjim istraživanjima utvrđeno je još adultnih jedinki (M/Ž), što je također predmet jednog od novih radova.

Foto: A. Gajić / Sharklab ADRIA 

Značaj ove vrste

Leptirica je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta batoida u Sredozemnom moru.

- Naš nalaz predstavlja prvi ove vrste u Jadranskom moru u ovom stoljeću, kao i prvi opis gravidne ženke u čitavom sjeverom Mediteranu. Pored toga, naša jedinka pronađena je na najvećoj dubini do sada za ovu vrstu (oko 200 m). Nadalje, opisana jedinka značajno odstupa u usporedbi s preko 500 drugih jedinki iz južnog Sredozemlja. Naime, znatno je veća, nosila je do danas najveći poznati broj fetusa za Mediteran koji su znatno premašili očekivanu širinu po rođenju za Sredozemno more.

Pored toga, u našem centru smo po prvi put pokušali s in-vitro inkubacijom fetusa koje smo kirurški odstranili iz već mrtve ženke na koći. Fetusi su poživjeli tri dana, dok su oni koji su imali prvi izmet ručno hranjeni. Nešto kasnije sve fetuse smo pregledali patomorfološki, histopatološki, imunološki, radiološki i mikriobiološki  - što predstavlja najopsežniji pregled do sad u regiji i predmet je drugog rada koji prati ovaj publicirani - kaže nam ovaj svjetski priznati stručnjak i suradnik našeg portala.  

Foto: A. Gajić / Sharklab ADRIA 

O vrsti:

Leptirica, Gymnura altavela (Linnaeus, 1758), enigmatična je i iznimno rijetka vrsta koja nastanjuje plitka priobalna staništa duž Atlantika, uključujući Sredozemno i Crno more. Najčešće je susrećemo na pjeskovitom i muljevitom dnu bliže obali, od 10 do 70 m dubine,  izimno rijetko dublje od 120 m  - što je čini posebno osjetljivom na sve veće ribolovne pritiske.

Lako je prepoznajemo po romboidnom disku čija ukupna širina nekoliko puta premašuje njegovu duljinu, te vrlo kratkim repom, dok se posteriorno iza štrcala nalazi po jedno ticalo. U Mediteranu je susrećemo na južnom dijelu, dok je u sjeveru vrlo rijetka. Najčešće se love jedinke do 110 cm širine i mase do 10 kg  - dok literatura opisuje jedinke i do 400 cm širine, a mase preko 60 kg.  

Tijekom dana najčešće vrijeme provodi ukupana u sediment, a nešto je aktivnija noću. Lovi iz zasjede i vršni je predator u staništima koja nastanjuje. Konzumira širok spektar bentoskih organizama, poput košljoriba, manjih morskih pasa i raža, te beskičmenjaka među kojima prednjače ličnje, dekapodni rakovi i mekušci (uključujući čak puževe i školjke).

Foto: A. Gajić / Sharklab ADRIA 

Ženke posjeduju jedan funkcionalni ovarij, drugi u pravilu atrofira, dok su oba uterusa funkcionalna. Period gestacije traje do godinu dana, dok po koćenju novorođene jedinke mjere 270 do 350 cm širine, a u iznimnim slučajevima i više. Ženke su robusnije od mužjaka i nešto kasnije spolno sazrijevaju. Tako, gotovo svi mužjaci iznad 76 cm širine diska su spolno zreli, kao i ženke sa širinom diska većom od 95 do 100 cm

Reprodukcija je vrlo složena. Leptirica je viviparna vrsta, sa matrotrofnom histotrofijom. Nakon što potroše sadržaj žumanjčane vrećice, fetusi se hrane uterinim mlijekom (histrotrofom) koje se izlučuje kroz trofonemate  - visoko diferencirane žljezdane papile u maternici. Uterino   mlijeko bogato je lipidima, proteinima i masnim kiselinama neophodnim za pravilnu embrionalnu morfogenezu, fiziološke funkcije (posebice digestivnog i imunog sistema), kao i homeostazu. Kao i kod ostalih matrotrofnih raža, vrlo složeni i isprepleteni fiziološki procesi kontroliraju i održavaju unutrašnjost maternice čistom. Unutar uterusa, fetusi su omotani jedan oko drugog, sa prsnim perajima presavije-nim prema trbušnoj strani.  Tijekom finalnog stadija razvoja, fetusi izgledom podsjećaju na odrasle jedinke, te imaju vidljiv pupčani ožiljak.

- Histološke pretrage ukazale su nam da su crijevni zalisci ileuma dobro razvijeni i prekriveni vilima sa visoko apsorpcijskim ćelijama, bez značajne razlike između prednjeg i stražnjeg dijela. No, spiralno crijevo ipak ostaje zatvoreno za rektum i u potpunosti zadržava svoj sadržaj sve do koćenja. Na taj način fetusi igraju aktivnu ulogu u očuvanju uterinog okoliša - pojasnio nam je precizno o ovoj, novoj vrsti u Jadranu, Andrej Gajić i za kraj dodaje:

- Volio bih samo naglasiti da se duboko zahvaljujem lokalnim partnerima iz Vlore i ostatka Albanije na logistickoj podršci tijekom ovog rada - kaže i ističe vladu županije Vlore, Arizona State University i posebno zahvaljuje VFS UNSA na pomoći u zanstvenom radu, CELIM na pomoći u podizanju svijesti lokalnog stanovništva i SEEP na uslugama manjoj logističkoj podršci kod prijevoza i prevođenja.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

VELIKI POVRATAK Zaslugom ribara obnavlja se populacija zaštićenih morskih pasa
Zaštićene vrste često završavaju u mrežama kao nenamjerni ulov, međutim sve je veća svijest ribara o važnosti njihove zaštite te je i sve više onih koji ih vraćaju u more. Nikoli Kosanoviću, profesionalnom ribaru iz Privlake, u nedjelju je kao slučajan ulov u mreži završila ženka sklata duljine 60…
Svjetski stručnjak za morske pse s timom znanstvenika objavio studiju o neobičnom i rijetkom psu u Jadranu | | Morski HR
Morski biolog i patobiolog Andrej Gajić jedan je od tek nekoliko najvećih svjetskih stručnjaka za morske pse i raže. Posljednjih šest godina sa svojim timom aktivno radi na istraživanju jedne od
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.