Ronilac pojasnio zašto je uvala u Zatonu promijenila boju: "To su posljedice katastrofalnog požara!"

Foto: Šime Martinović

ZATON - Jučer je bila točno godina dana od katastrofalnog požara koji je pogodio šibenski Zaton. Godinu dana poslije, nažalost jednako ozbiljan požar poharao je šibensku Grebašticu. No ne pohara samo požar vegetaciju, već utječe i na brojne druge čimbenike, ukazao nam je na to Šime Martinović, ronioc iz Zatona koji je ujedno sudionik i brojnih ekoloških akcija. Osvrnuo se na naš članak "Uvala u Zatonu kod Šibenika potpuno promijenila boju!", pa je pokušao i pojasniti kako je do toga došlo.

U svibnju 2016., u Zatonu je izgrađen rotor i prilikom tog zahvata riješeno je 80% zagađensti naše uvale fekalnim vodama. Od tada nema ni neugodnog mirisa koji se nekad prilikom oseke mora mogao osjetiti uz obalu.

U srpnju 2022., Zaton i okolno područje je pogodio katastrofalan požar koji je spalio skoro svu okolnu vegetaciju na širem području Zatona, te tako omogućio oborinskim vodama, koje bi se inaće dobrim djelom zadržale na okolnim brdima, daljnje otjecanje prema zatonskoj uvali.

Od početka ove godine, svjedoci smo velike količine oborina, kako kod nas na moru, tako i u dalmatinskoj zagori. Rijeka Čikola koja inaće presuši u ovo doba godine još uvijek teće jakim tokom, a u Šibenskom kanalu rijeka Krka teče površinom do 8 metara dubine u vrijeme objave vašeg članka. Imajte na umu da je zatonska uvala na svom kraju duboka tek nešto manje od 2 metra, što znaći da je cijela bila ispunjena slatkom vodom.

Sve ove oborine imaju veliki utjecaj na vrelo Litnoga na području Zatona koje je izravno vezano na količinu vode u rijeci Krki i koje je glavni razlog zamućenosti uvale. U privitku Vam prilažem sliku na kojoj se vidi ogromna količina blata koja je izašla iz vrela Litnoga nekoliko dana prije objave vašeg članka i koja je nastavila izlaziti narednih skoro tjedan dana. Cijevi preko kojih ide most, ispod kojih prolazi usmjereni tok vrela su okrenute prema unutarnjem dijelu uvale, te se svo blato nakuplja u samom centru i čeka povoljan vjetar (buru) da ga odnese prema rt-u Triska gdje ga kurenat rijeke Krke dalje nosi u kanal sv. Ante. Ova infrastruktura izgrađena je još 1973. prilikom Mediteranskih igara. Dio rješenja je sigurno okretanje cijevi i rekonstrukcija mostića, ali o tome drugom prilikom.

Mještanima Zatona ''koji se ne sjećaju da je ikad tako bilo'' treba objasniti da u ovolikoj količini nije bilo ovolikog zamućenja, pogotovo u ovo doba godine, ali treba uzeti u obzir sve gore navedene činitelje. Da su ti mještani prisutni u mjestu i preko zime imali bi češće priliku vidjeti slične prizore, ali onda se zbog učestalosti vjetra, more puno brže razbistri.

Dakle do zamućenja nije došlo iznenada, kako to članak navodi da povjerujete, već se taj proces odvijao dobrih 10 dana prije i samo je doživio svoj vrhunac 9. srpnja 2023.

Mislim da Vaš članak od 4 rečenice nije dovoljno objasnio stvarno stanje na terenu, te da ste, vjerujem sasvim slučajno, naveli čitatelje na krive zaključke kako je Zaton jedna sasvim šporka uvala, onečišćena fekalijama i da ste time nanjeli štetu reputaciji našeg mjesta i njegovim mještanima.

U vrijeme pisanja ovog mog odgovora zatonska uvala se već dobrim dijelom razbistrila u slučaju da nekog zanima, stoji na kraju pisma, kojeg potpisuje Šime Martinović, Zatonjanin, između ostalog osposobljeni ronioc, tajnik kulturno ekološke udruge ''Caretta caretta'', voditelj, organizator i sudionik raznih ekoloških akcija na području Zatona i Šibensko kninske županije.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ: