RED U HRVATSKIM LUKAMA Pravni okvir, provedba i usklađenost s europskim standardima

Red u lukama Republike Hrvatske uređen je složenim sustavom pravnih propisa koji obuhvaćaju nacionalno zakonodavstvo, europske direktive i međunarodne pomorske konvencije. Temeljni propis u ovom području je Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 72/2021), donesen na temelju Pomorskog zakonika.

Ovaj rad analizira strukturu normativnog okvira koji regulira lučki red, s posebnim osvrtom na nadležnosti lučkih uprava i županijskih lučkih uprava, mjere provedbe te stupanj usklađenosti s relevantnim europskim i međunarodnim standardima. Zaključuje se da postojeći sustav pruža čvrstu pravnu osnovu za sigurno i učinkovito upravljanje lukama, ali da su potrebna daljnja unaprjeđenja u pogledu digitalizacije nadzornih postupaka i ujednačavanja prakse između pojedinih lučkih uprava.

U Republici Hrvatskoj je više stotina luka i lučkih područja

Luke su čvorišta pomorskog prometa od strateške gospodarske, prometne i sigurnosne važnosti. Republika Hrvatska, kao zemlja s dugom obalnom tradicijom i razvijenim turističkim i trgovačkim prometom na Jadranskom moru, raspolaže gustom mrežom luka različitih kategorija – od velikih međunarodnih luka otvorenih za javni promet do manjih lokalnih luka i marina. Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u Republici Hrvatskoj postoji više stotina luka i lučkih područja kojima upravljaju različita tijela javne vlasti.

Uređenje reda u tim lukama predstavlja složen normativni zadatak koji zahtijeva koordinaciju između više razina javne vlasti, od državnih tijela do lokalnih lučkih uprava. Pritom je nužno voditi računa o zahtjevima sigurnosti plovidbe, zaštite morskog okoliša, zaštite zdravlja i imovine korisnika luke, ali i o potrebi usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s europskim direktivama i međunarodnim konvencijama koje je Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji te ratifikacijom relevantnih međunarodnih instrumenata.

Cilj ovog rada je pružiti sustavnu analizu normativnog okvira koji uređuje red u lukama Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama (NN 72/2021) kao temeljnom podzakonskom aktu, te ispitati kako taj okvir funkcionira u praksi i u kojoj je mjeri usklađen s europskim i međunarodnim standardima. Rad se temelji na analizi pozitivnih pravnih propisa, dostupnih pravilnika o redu u pojedinim lukama te relevantne domaće i strane pravne literature.

Pravni okvir uređenja reda u lukama

Temeljni zakonodavni akti

Temeljni zakon koji uređuje oblast pomorskog prometa i lučkih djelatnosti u Republici Hrvatskoj jest Pomorski zakonik (Narodne novine, br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 26/2015, 17/2019). Ovaj zakonodavni akt, donesen u skladu s europskim pravnim standardima, regulira širok spektar pitanja – od statusa plovila i posade, upravljanja lukama, sigurnosti plovidbe, do odgovornosti za štetu i zaštite morskog okoliša (Ćorić, 2009). Pomorski zakonik čini pravnu osnovu za donošenje podzakonskih akata kojima se podrobnije uređuju specifična područja, uključujući i red u lukama.

Uz Pomorski zakonik, važnu ulogu ima i Zakon o lukama otvorenim za javni promet (Narodne novine, br. 44/1996 i izmjene), koji uspostavlja kategorije luka, definira nadležnosti lučkih uprava te propisuje temeljne obveze korisnika lučkog područja. Ovim zakonom uspostavlja se i sustav koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti, čime se otvara prostor za sudjelovanje privatnog sektora uz javni nadzor.

Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama (NN 72/2021)

Ključni podzakonski akt kojim se uređuje ova materija je Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, objavljen u Narodnim novinama br. 72/2021. Donijelo ga je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture temeljem ovlaštenja iz Pomorskog zakonika. Pravilnik se primjenjuje na luke, marine, sidrišta i sva ostala lučka područja, a obuhvaća i domaća i strana plovila koja se nađu unutar hrvatskih unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora.

Sadržajno, Pravilnik obuhvaća nekoliko ključnih područja. Prvo, propisuje opća pravila za plovidbu i maneviranje plovila unutar lučkog akvatorija, uključujući postupke uplovljavanja i isplovljavanja, prioritete pri prolazu te pravila o brzini plovidbe. Drugo, uređuje korištenje vezova, sidrišta i privezišta, uključujući raspoređivanje plovila i trajanje boravka. Treće, regulira pitanja zaštite okoliša – zabrane ispuštanja otpadnih voda i krutog otpada, obveze predaje otpada prihvatnim uređajima te mjere zaštite od onečišćenja naftom i kemikalijama. Četvrto, propisuje uvjete i postupak za obavljanje radova na plovilima unutar luke, uz imperativnu obvezu prethodnog odobrenja nadležnog tijela.

Pravilnici o redu na razini pojedinih luka

Nacionalni pravilnik iz 2021. godine ujedno predstavlja i pravnu osnovu za donošenje pravilnika o redu u pojedinim lukama. Sukladno toj osnovi, svaka lučka uprava i svaka županijska lučka uprava donosi vlastiti pravilnik kojim se, u skladu sa specifičnostima dotične luke, podrobnije uređuju lokalna pravila. Primjeri takvih pravilnika uključuju Pravilnik o redu u lukama lučkog područja Županijske lučke uprave Rab te Pravilnik o redu u lukama u nadležnosti Županijske lučke uprave Mali Lošinj, kao i pravilnike koje je donijela Županijska lučka uprava Dubrovnik za luke u svom lučkom području (Naputak MMPI, 2021).

Ovakav dvostupanjski normativni model – opći pravilnik na državnoj razini i posebni pravilnici na lokalnoj razini – omogućuje prilagodbu pravnih pravila konkretnim operativnim uvjetima svake luke, uz istovremeno osiguranje minimalnih jedinstvenih standarda sigurnosti i zaštite na nacionalnoj razini. Ipak, kao što ćemo vidjeti, ovaj model nosi i određene izazove vezane uz ujednačenost primjene i nadzor.

Sadržaj temeljnih pravnih obveza korisnika luka

Pravila kretanja i manevriranja plovila

Jedna od temeljnih kategorija pravnih obveza tiče se kretanja plovila unutar lučkog akvatorija. Pravilnik propisuje da plovila moraju ulaziti i izlaziti iz luke po određenim plovnim putevima, poštujući pritom pravila o prednosti prolaza i brzinskim ograničenjima. Posebna pravila vrijede za plovila na motorni pogon i jedrilice, za teretne brodove i putnička plovila, kao i za plovila u tehničkim poteškoćama ili s opasnim teretom.

Zaštita morskog okoliša i sprječavanje onečišćenja

Posebno mjesto u normativnoj strukturi zauzimaju odredbe o zaštiti morskog okoliša. U skladu s Direktivom 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim prihvatnim uređajima za brodski otpad i ostatke tereta, Pravilnik propisuje obvezu brodova da predaju otpad lučkim prihvatnim uređajima te zabranjuje svako ispuštanje onečišćujućih tvari u more. Ove odredbe usklađene su s Međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL 73/78), čije je odredbe Hrvatska ratificirala (Degan i Barić-Punda, 2012).

 Radovi na plovilima u luci

Pravilnik jasno zabranjuje obavljanje remonta i većih popravaka plovila unutar lučkog akvatorija – takvi radovi su dopušteni isključivo u brodogradilištima ili posebno namijenjenim servisnim zonama. Iznimno, u slučaju hitnih ili izvanrednih okolnosti, vlasnik ili zapovjednik plovila može zatražiti odobrenje nadležnog tijela (lučke kapetanije, lučke ispostave ili koncesionara) za obavljanje nužnih radova, ali pod strogo kontroliranim uvjetima koji ne smiju ugrožavati sigurnost luke ili okoliš.

Provedba, nadzor i sankcije

Provedba propisa o redu u lukama povjerena je sustavu koji uključuje više institucionalnih aktera. Lučke uprave i županijske lučke uprave odgovorne su za operativni nadzor unutar svog lučkog područja, dok lučke kapetanije i lučke ispostave imaju ovlast inspekcijskog nadzora i izricanja upravnih mjera. U slučajevima koji uključuju kršenje propisa o plovidbi ili sigurnosti, u nadzor se uključuje i pomorska policija kao specijalizirana policijska postrojba Ministarstva unutarnjih poslova.

Sankcioniranje prekršitelja odvija se na nekoliko razina. Upravnim mjerama moguće je privremeno zabraniti plovilu pristup luci ili koristiti lučke usluge. Novčane kazne mogu se izreći za lakše prekršaje propisa o redu u luci, dok se teža kršenja – poput uzrokovanja onečišćenja mora ili ugrožavanja sigurnosti plovidbe – mogu sankcionirati i kaznenim postupkom sukladno Kaznenom zakonu i posebnim odredbama Pomorskog zakonika (Grabovac i Petrinović, 2011). Na taj se način osigurava sukladnost svih aktivnosti u lukama s domaćim zakonodavstvom i međunarodnim pomorskim standardima.

Usklađenost s europskim i međunarodnim standardima

Pristupanjem Europskoj uniji 2013. godine Republika Hrvatska preuzela je obvezu implementacije europskog zakonodavstva u oblast pomorskog prometa. To uključuje, između ostalog, Direktivu 2002/59/EZ o uspostavi sustava nadzora i informiranja o pomorskom prometu, Direktivu 2009/16/EZ o nadzoru države luke, kao i Uredbu (EU) br. 530/2012 o ubrzanoj uvođenju zahtjeva za dvostruku oplatu tankera. Implementacija ovih instrumenata odrazila se i na sadržaj Pravilnika iz 2021. godine, koji je prilagođen europskim standardima u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti plovidbe i upravljanja lučkim operacijama.

Na međunarodnoj razini, ključni referentni okvir predstavlja sustav konvencija Međunarodne pomorske organizacije (IMO), osobito SOLAS konvencija o zaštiti ljudskih života na moru te MARPOL konvencija o sprječavanju onečišćenja mora. Hrvatska je stranka ovih konvencija i dužna ih je primjenjivati u svom unutarnjem pravu. Analiza Pravilnika iz 2021. pokazuje visok stupanj sukladnosti s ovim međunarodnim instrumentima, posebice u dijelu koji se tiče zaštite mora od onečišćenja i upravljanja otpadom s plovila.

Zaključak

Analiza pravnog uređenja reda u lukama Republike Hrvatske pokazuje da Hrvatska raspolaže relativno suvremenim i sveobuhvatnim normativnim okvirom koji počiva na Pomorskom zakoniku kao temeljnom zakonu, Pravilniku iz 2021. kao ključnom podzakonskom aktu te mreži pravilnika o redu u pojedinim lukama. Ovaj sustav, utemeljen na dvostupanjskoj strukturi regulacije, načelno osigurava jedinstvene minimalne standarde sigurnosti i zaštite uz fleksibilnost potrebnu za prilagodbu lokalnim uvjetima.

Ipak, u praksi se javljaju određeni izazovi. Neujednačena primjena propisa između pojedinih lučkih uprava, nedovoljna digitalizacija nadzornih i upravljačkih procesa te ograničeni kapaciteti inspekcijskih tijela otežavaju dosljednu provedbu normativnog okvira. Za budućnost je stoga ključno investirati u jačanje institucionalnih kapaciteta, digitalizaciju lučkog upravljanja te bolju koordinaciju između nadležnih tijela na državnoj i lokalnoj razini. Time bi se ne samo unaprijedilo faktično stanje sigurnosti i zaštite okoliša u lukama, nego i ojačala konkurentnost hrvatskih luka u europskom i mediteranskom pomorskom prostoru.

Milo Miklaušić, kap.

Literatura:

a) Pravni propisi

Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 26/2015, 17/2019.

Zakon o lukama otvorenim za javni promet, Narodne novine, br. 44/1996, s izmjenama.

Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 72/2021. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_06_72_1358.html (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2000. o lučkim prihvatnim uređajima za brodski otpad i ostatke tereta, Službeni list EU, L 332.

Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora i informiranja o pomorskom prometu, Službeni list EU, L 208.

Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke, Službeni list EU, L 131.

Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS), IMO, 1974. (s izmjenama).

Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL 73/78), IMO, 1973./1978.

b) Knjige i znanstveni članci

Ćorić, D. (2009). Onečišćenje mora s brodova – međunarodnopravna zaštita. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Degan, V. Đ., Barić-Punda, V. (2012). Pomorsko pravo. Split: Književni krug Split.

Grabovac, I., Petrinović, R. (2011). Pomorsko pravo – pomorskoimovinsko pravo. Split: Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Padovan, A. V. (2014). Ugovor o iskorištavanju brodova u hrvatskom i poredbenom pravu. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Perkušić, A., Čolak, N. (2016). Upravno-pravni okvir upravljanja lukama u Republici Hrvatskoj. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 53(2), str. 421–448.

Grabovac, I. (2003). Enciklopedija pojmova pomorskog prava. Split: Književni krug.

Bolanča, D. (2013). Upravljanje lukama otvorenim za javni promet u Republici Hrvatskoj. Poredbeno pomorsko pravo, 52(167), str. 1–28.

c) Mrežni izvori – lučke uprave i pravilnici o redu u luci

Lučka uprava Rijeka. (2024). Službene stranice. Dostupno na: https://www.portauthority.hr (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Lučka uprava Split. (2024). Službene stranice. Dostupno na: https://www.portauthoritysplit.hr (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Lučka uprava Zadar. (2024). Službene stranice. Dostupno na: https://www.port-authority-zadar.hr (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Lučka uprava Pula. (2024). Službene stranice. Dostupno na: https://www.portauthoritypula.hr (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Županijska lučka uprava Zadar. (2024). Dostupno na: https://www.zlu-zadar.hr (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Županijska lučka uprava Split. (2024). Dostupno na: https://zlu-split.hr (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Županijska lučka uprava Dubrovnik. (2024). Pravilnici o redu u lukama. Dostupno na: https://zlud.hr/dokumenti/pravilnici/ (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Županijska lučka uprava Poreč. (2024). Dostupno na: https://www.zlu-porec.hr (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Županijska lučka uprava Rab. (2024). Pravilnik o redu u lukama lučkog područja ŽLU Rab. Dostupno na: https://zlu-rab.hr/documents/Dokumenti-Pravilnici/Pravilnik%20o%20redu%20u%20lukama%20lu%C4%8Dkog%20podru%C4%8Dja%20%C5%BDLU%20Rab.pdf (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Županijska lučka uprava Mali Lošinj. (2024). Pravilnik o redu u lukama u nadležnosti ŽLU Mali Lošinj. Dostupno na: https://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnik-o-redu-u-lukama-u-nadleznosti-zupanijske-lucke-uprave-mali-losinj/ (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).

Županijska lučka uprava Pula. (2024). Pravilnici o redu u lukama. Dostupno na: https://www.lup.hr/hr/lucka-uprava/dokumenti-i-propisi/pravilnici-o-redu-u-lukama/ (pristupljeno: 20. lipnja 2025.).