"Putuje" li Golfska struja na sjever i približava li se oceanski sustav velikoj promjeni?

Jedan od prvih znakova slabljenja jednog od najvažnijih oceanskih sustava na Zemlji mogle bi biti upravo promjene na Gofskoj struji, tj. promjene u njezinoj putanji.

Prema novim znanstvenim istraživanjima, pomicanje ove snažne morske struje prema sjeveru moglo bi upućivati na promjene u Atlantskoj meridionalnoj preokretnoj cirkulaciji, sustavu oceanskih struja koji ima ključnu ulogu u regulaciji globalne klime, piše New Scientist, a prenosi Energreen.

Znanstvenici pritom naglašavaju da se takvi zaključci temelje prije svega na klimatskim modelima i računalnim simulacijama, a ne na izravnim promatranjima potpunog slabljenja sustava. Promjene u položaju Golfske struje mogle bi pružiti važne informacije o procesima koji se odvijaju duboko u oceanu i koji su inače teško mjerljivi.

Golfska struja dio je naime mnogo većeg sustava oceanskih struja poznatog kao Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija, često označavana kraticom AMOC.

Taj sustav prenosi toplu površinsku vodu iz tropskih područja prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnija i gušća voda vraća prema jugu u dubljim slojevima oceana. Taj prijenos topline presudno utječe na klimu. Konkretno, da ga nema, sjeverozapad Europe bi bio puno hladniji, a oceanske struje utjelu i na raspodjelu oborina, snagu oluja...

Što kažu klimatske simulacije?

Prema novim klimatskim simulacijama, kako Atlantska meridionalna cirkulacija postupno slabi, Golfska struja mogla bi promijeniti svoju putanju i pomaknuti se prema sjeveru. Takav pomak mogao bi se pojaviti desetljećima prije nego što sustav dosegne kritičnu točku.

Znanstvenici smatraju da bi takva promjena mogla poslužiti kao svojevrsni rani signal da se oceanski sustav približava velikoj promjeni. Promatranja već ukazuju na to da bi određene promjene mogle biti u tijeku. Dugoročna mjerenja pokazuju da se putanja Golfske struje tijekom posljednjih desetljeća u određenoj mjeri pomaknula prema sjeveru.

Takav trend sam po sebi ne znači da će doći do potpunog kolapsa oceanske cirkulacije, ali znanstvenici smatraju da ga treba pažljivo pratiti. Promjene u oceanskim strujama mogu imati dugoročne posljedice za globalni klimatski sustav.

Oceani, naime, djeluju kao veliki regulator topline na Zemlji. Oni apsorbiraju ogromne količine energije iz atmosfere i redistribuiraju je diljem planeta putem složenog sustava struja.

Kolaps oceanskih struja?

Potencijalni kolaps Atlantske meridionalne cirkulacije dugo je predmet znanstvenih istraživanja već desetljećima! Neka istraživanja sugeriraju da bi globalno zagrijavanje i povećani dotok slatke vode s Grenlanda mogli oslabiti proces potapanja hladne vode u sjevernom Atlantiku, što je ključni mehanizam koji pokreće taj sustav.

Znanstvenici ipak upozoravaju da postoje znatne nesigurnosti u procjenama budućih promjena. Klimatski modeli razlikuju se u svojim predviđanjima, a procesi koji upravljaju oceanskim strujama izuzetno su složeni.

Prema procjenama Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), potpuno zaustavljanje AMOC-a tijekom ovog stoljeća smatra se malo vjerojatnim, iako se slabljenje sustava u budućnosti ne može isključiti. Prirodno je pitanje potom koje bi bile posljedice takvog scenarija? Ako bi Atlantska meridionalna cirkulacija znatno oslabila, posljedice bi se mogle osjetiti u različitim dijelovima svijeta.

Jedna od mogućih posljedica bile bi hladnije zime u dijelovima Europe, unatoč globalnom zatopljenju. Promjene u oceanskim strujama također bi mogle utjecati na raspodjelu oborina, monsunsku cirkulaciju u tropskim područjima i razinu mora uz neke obale. Oaim toga pceani pokrivaju više od 70 posto površine Zemlje i imaju ključnu ulogu u regulaciji klime, apsorbiraju velik dio topline koja nastaje zbog povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi.

Znanstvenici ipak naglašavaju da promjene u velikim oceanskim sustavima obično nastaju postupno i razvijaju se tijekom desetljeća ili čak stoljeća. Daklel sve i de sporo i postupno no "stvar" ipak treba pratiti, a promjene u oceanima nam mogu otkriti jako puno toga.

J.T.