>
  2 min. čitanja

Pruga koja je povezivala Poreč i Trst - Na današnji dan prije 122 godine u promet je puštena Parenzana

Pruga koja je povezivala Poreč i Trst - Na današnji dan prije 122 godine u promet je puštena Parenzana
Foto: Biciklistički Klub Parenzana, IstraIN

Uskotračna željeznička pruga koja je povezivala Trst s Porečom, popularno nazvana Parenzana, puštena je u promet 1. travnja 1902. godine. Izgrađena je kao poveznica Istre s Južnom željeznicom tj. unutrašnjošću Austro-Ugarske Monarhije, a omogućila je razvoj tada najizoliranijih i najsiromašnijih dijelova Istre.

Pruga je bila dugačka 123,1 kilometara, a između Trsta i Poreča povezivala je 33 istarska mjesta. Tako bi u današnje vrijeme prolazila teritorijem triju država – Italije, Slovenije i Hrvatske. Koridor pruge je do danas sačuvan, kao i velik broj pratećih željezničkih objekata, mostova, vijadukata i tunela. Dio trase stare pruge je preuređen za biciklističke i pješačke staze, prenosi IstraIN.

Krštenje trase imenom Parenzana dogodilo se slučajno kada je u tršćanskom časopisu državnih željeznica objavljena okružnica vezana za prvu dionicu pruge do Buja. Kako se htjelo naglasiti da će pruga stići i do Poreča na okružnici je stajalo Parenzaner, tako da se njeno ime zadržalo do danas u talijanskoj inačici Parenzana. Službeno ime pruge bilo je Ferrovia Trieste – Parenzo – Canfanaro – TPC.

Gradnja pruge započela je 1900. godine, a u početku je planirana kao pruga normalnog kolosjeka, ali je zbog nedostatka sredstava izgrađena kao uskotračna. Cijela trasa imala je 8 tunela, 11 mostova, šest vijadukata te brojne kolodvore, skladišta, stanica za snabdjevanje vodom, nasipa i usjeka.

Radilo se u dvije dionice: Trst – Buje, koja je puštena u promet navedenog datuma, i Buje – Poreč koja je profunkcionirala u prosincu 1902. godine. Trasa je dosta izmjenjena od prvobitnog plana jer su mnogi gradovi i mjesta željeli biti povezani prugom što im je i udovoljeno. Kolodvor u Bujama imao je 11 kolosjeka, a u Poreču samo pet, budući da nije planiran kao posljednji.

U početku koristile su se parne lokomotive tipa U, kasnije tipa P, a naposlijetku tipa P-Italiana. Postojali su putnički vagoni I., II. i III. razreda s 30 mjesta, teretni vagoni i vagoni za prtljagu. Bili su osvjetljeni petrolejskim svjetiljkama, nisu imali WC, no imali su balkone.

Parenzana je prometovala za dviju vlasti. Nakon pada Austro-Ugrske Monarhije potpala je pod talijansku Državnu željeznicu (FS). Zadnji vlak prugom prošao je 31. kolovoza 1935. godine jer nije više uspjela odoljevati konkurenciji bržih i jeftinijih cestovnih oblika prijevoza.

Zanimljiva je sudbina tračnica Parenzane. Mussolinijeve vlasti su skinule tračnice i otpremile ih brodom u svoju nedavno okupiranu koloniju Abesiniju (Etiopiju). Brod nikad nije došao do odredišta, jer je potonuo u Sredozemnom moru.

Izvor: Povijest.hr

I.N.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.