Produljena dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvola - Božinović se osvrnuo i na recentne napade

Vlada je poslala u četvrtak u javno savjetovanje izmjene Zakona o strancima i Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti radi usklađivanja s Direktivom o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole boravka te Paktom o azilu i migracijama.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je nakon sjednice Vlade da je riječ o izmjenama važnih zakona kojima se pristupilo kako bi se dodatno regulirale neke dosadašnje nejasnoće i poboljšale određene odredbe.

Izmjenama Zakona o strancima produljena je dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvola, olakšana je promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, a rok za rješavanje dozvole za boravak i rad je produžen na 90 dana.

Radi provedbe Uredbe o dubinskim provjerama na vanjskoj granici i Uredbe o postupku vraćanja na granici, provedbe dubinske provjere u posebnom objektu MUP-a trajat će do sedam dana, uz sve mehanizme za zaštitu ljudskih prava.

Božinović je podsjetio da je Hrvatska uz Grčku jedina imala nezavisni mehanizam koji je nadzirao postupanje policije na hrvatskim granicama, a sad će se, kako je rekao, više fokusirat na dubinske provjere i postupak odobravanja azila.

Ostali prijedlozi u Zakonu za strance uključuju poznavanje hrvatskog jezika odnosno obvezu polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, dok bi se u svrhu studiranja povremeni boravak produljio do tri godine, a sada je godinu dana.

Također, prijedlog zakona osigurava administrativno rasterećenje odnosno dozvole za boravak i rad za sezonski rad s rokom važenja od tri godine, s time da će sezonski radnik moći raditi do devet mjeseci. U svemu će po Božinovićevim riječima pomoći i Entri/Exit sustav zbog čije je primjene Hrvatska pohvaljena na europskoj razini.

Uz to, izmjene zakona omogućit će dostavu dokumentacije poslodavcima u elektroničkom obliku i u korisnički pretinac e-Građani, a ranije izdane dozvole za boravak i rad neće se ukidati. Produljene dozvola moći će se odbiti poslodavcu koji se nađe na tzv. crnoj listi u prvoj godini od kada je poslodavac stavljen na taj popis.

Izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti radi Usklađivanja s Paktom o azilu i migracijama učinkovitije će sprječavati sekundarne migracije, povećati učinkovitost „dablinske“ procedure i uravnotežiti opterećenost država članica na vanjskoj granici.

Glavne izmjene odnose se na jasnije i striktna pravila za pružanje materijalnih uvjeta prihvata, u što po Božinovićevim riječima spada i naknada od 20 eura koje dajemo mjesečno za tražitelje azila. Tu si i identifikacija tražitelja s posebnim prihvatnim potrebama, ranjivih osoba, njihova zaštitu te pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i tržištu rada.

Ustrojavanje novih centara za azilante i alata za sprječavanje sekundarnih kretanja

Uvode se nove definicije mogućnosti ograničenja slobode kretanja i zadržavanja tražitelja, što su ujedno alati za sprječavanje sekundarnih kretanja i zlouporabe sustava.

Izmjene zakona osigurat će posebna postupovna jamstva i uvjete prihvata za maloljetnike i ranjive skupine, s time da poseban skrbnik dobiva veću ulogu u postupku, zaštiti i pružanju informacija.

Također, izmjene zakona omogućit će izradu Plana za nepredvidive situacije kad je RH suočena s nerazmjerno velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite, a predviđene su i obvezne mjere integracije za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom poput učenja hrvatskog jezika i radionica integracije u hrvatsko društvo.

U slučaju nepoštivanja obveza integracije predviđena je mogućnost ukidanja određenih socijalnih prava. Pored toga, predviđena je i obvezna mjera integracije za tražitelja u obliku pohađanja tečajeva hrvatskog jezika i kulturne orijentacije za vrijeme boravka u prihvatilištu.

Izmjene zakona omogućit će i dubinsku provjeru migranata odmah po policijskom zaticanju te odvajanje onih koji je ne trebaju te onih koji predstavljaju opasnost javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti ili zloupotrebljavaju postupak međunarodne zaštite.

Novi zakon osigurat će ustrojavanje posebnih centara za osobe u postupku azila, koje se neće moći svojevoljno kretati po Hrvatskoj, a jačaju se i tzv. dablinska pravila kroz bržu proceduru i kraće rokove za transfere u države članice u kojima osoba treba proći posebnu proceduru.

Uvodi se i EU lista sigurnih zemalja podrijetla s obzirom da Republika Hrvatska u dijelu slučajeva nije prva zemlja ulaska u EU, što će značiti i manji pritisak na azilni sustav, kao i manje zlouporaba i sekundarnih migracija u druge države članice.

Novi zakon obvezuje i solidarnost među državama članicama u slučajevima premještanja osoba, financijskih doprinosa ili drugih mjera potpore kao što je izgradnja kapaciteta, operativne i tehničke potpore ili slanja stručnjaka za pružanje potpore.

Napadač na snimatelja već pet puta prijavljivan

Ministar Božinović novinarima je kazao da je napadač na snimatelja televizije N1 na zagrebačkom Trgu bana Jelačića dosad već pet puta prijavljivan te da su nakon napada na splitske srednjoškolce na istom mjestu uhićene četiri osobe.

Osudivši napada na snimatelja, Božinović je istaknuo da je počinitelj dosad pet puta uhićivan i prijavljivan i da je "opet cijela stvar na našem pravosuđu".

- Nakon svega toga se našao u Zagrebu pod utjecajem alkohola i udario snimatelja. U tom slučaju, kao i u puno drugih, policija, u ovom slučaju splitska, je nekoliko puta osobu prijavljivala. I on dalje šeta bez da je pretrpio bilo kakvu ozbiljnu sankciju. Pogotovo kad govorimo o ponavljanju djela. Što se njega tiče, mi ćemo ga opet prijaviti. Ovo djelo spada u domenu kaznenih - rekao je.

Božinović je kazao da je policija vrlo brzo došla do osumnjičenog i privela ga, nakon čega se nasilno ponašao i u zgradi policije, što će biti posebno sankcionirano.

Komentirao je i sukob na glavnom zagrebačkom trgu nakon čega je policija privela pritvorskom nadzorniku četiri osobe.

- Skupine srednjoškolaca dvije škole iz Splita došli su u Zagreb. Jedni su išli na edukaciju u HNB, a jedni na Interliber. Potom su otišli do centra grada gdje ih je napala skupina od njih 12 - kazao je.

Ministar je dodao da je samo jedna osoba u policiji, dok su tri maloljetnika u Centru za pružanje usluga u zajednici u Dugavama. Pozvani su njihovi roditelji te da slijedi postupak, kao i nastavak kriminalističkog istraživanja.
Upitan jesu li ovi događaji povezani s incidentima tijekom održavanja Dana srpske kulture u Splitu i Zagrebu, odnosno jesu li iza toga navijači, ministar je potvrdio da neki jesu dio navijačkih skupina.

Klubovi moraju preuzeti određenu odgovornost

- To je također jedno pitanje o kojem intenzivno ne samo da razgovaramo nego i radimo. U tom kontekstu su danas obavljeni razgovori nadležnih zagrebačke i splitske policijske uprave s upravama dvaju nogometnih klubova, jer kada dođe do ovakvog nasilja, policija brzo i efikasno reagira, no postoji odgovornost drugih. U ovom slučaju klubova i roditelja - rekao je.

Božinović je ocijenio da navijačke skupine imaju poseban status, posebne tribine i odnos s klubovima pa ti klubovi moraju preuzeti određenu odgovornost.

- Što se policije tiče, ona radi čak i više nego je u zakonu propisano, u smislu edukacije o vršnjačkom nasilju, rodno uvjetovanom nasilju i slično. Itekako smo svjesni da možemo dati doprinos, ali moraju ga početi davati svi, puno više nego dosad - rekao je.

Ministar se osvrnuo i na dojam radikalizacije u društvu. - Ne želim ništa isključivati, ali ono što sam rekao, najviše je do nas - roditelja, škole, svake institucije. Ako imate činjenicu da su vam djeca puno više na internetu nego u druženju i igranju, da se sve manje bave sportom, a sve više fikcijom sporta, to je nešto čega moramo biti svjesni - kazao je.

Dodao je da, pritom, ne možemo zaustavljati tehnološki napredak, ali da možemo regulirati stvari i posvetiti se vlastitoj djeci. "Ovo je nešto što se može nazvati terminom 'djeca'. Malo starija, malo mlađa, ali na ovaj se način ne pripremaju kvalitetno u smislu socijalizacije za život koji ih čeka", ustvrdio je.

Božinović je komentirao i slučaj jednog splitskog poduzetnika koji stranim radnicima nije isplatio nekoliko mjesečnih plaća, a istovremeno, navodno, otvara restoran u Zagrebu.

- To mu neće trajati dugo jer će tamo, ako već nije, doći Državni inspektorat, dok ćemo gledati da stranim radnicima dodatno ne zakompliciramo život - rekao je.

Vlada RH