PRIPREME ZA SEZONU Zabilježeno 20 % požara više, a uskoro nastupa zabrana paljena vatre na otvorenom

Zabrana paljenja vatre na otvorenom u Hrvatskoj najčešće nastupa 1. lipnja i traje do kraja rujna ili listopada, ovisno o odlukama lokalnih vlasti, pa je, primjerice, Šibensko-kninska županija ove godine zabranu uvela ranije, još u travnju, zbog učestalih požara i jakog vjetra.

Svibanje je mjesec zaštite od požara pa vatrogasci provode razne edukativne aktivnosti kako bi podigli svijest građana o opasnostima od istih. Brojke kažu da je do sada zabilježeno 20 posto više požara nego lani.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković rekao je kako pripreme za protupožarnu sezonu idu svojim tijekom te problema nema.

- U ovom dijelu početka sezone zabilježili smo čak 20 posto više požara, djelovanja zračnih snaga bilo je daleko više u odnosu na prošlu godinu. Ako kažemo da su prošle godine djelovale pet puta, a ove godine na 19 požara, onda vidimo koja je to razlika, dakle spremnost imamo sad i odmah - naveo je Tucaković u razgovoru za Hinu.

Do 30. travnja ove godine izgorjelo je 5061 hektara površine, što je oko 70 posto više nego u istom razdoblju lani i dovoljno upozorava na važnost preventivnog djelovanja kako do požara ne bi ni došlo.

Kamere i tisuću sezonskih vatrogasaca

Prirodno je zapitati se što su uzroci ove statistike?

Tucaković je pojasnio kako je ove sezone, nakon kišnog razdoblja, došlo dosta dugo sušno razdoblje koje je osušilo biljni pokrov, a svoju ulogu imale su i prirodne sile, ali i neodgovorno ponašanje pojedinaca. No, dodao je, pozitivno je što policija vrlo brzo pronalazi počinitelje, prenosi HRT.

Što se tiče otkrivanja požara, Tucaković je istaknuo kako sustav koristi 227 kamera koje sustavno prate, posebno u sedam priobalnih županija.

Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama otvara se sredinom lipnja, a zahvaljujući suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Hrvatskim šumama te Odašiljačima i vezama omogućeno je rano otkrivanje požara te brzo djelovanje.

Osim toga, tijekom protupožarne sezone zapošljava se i do tisuću dodatnih sezonskih vatrogasaca. Pripreme se ne odvijaju samo na nacionalnoj razini, nego i na europskoj pa je tako početkom svibnja Europska komisija organizirala dvodnevnu radionicu i sastanak o pripremama za ovogodišnju sezonu šumskih požara na kojem je sudjelovalo 37 EU i partnerskih država.

Tucaković, koji je u Bruxellesu predstavljao Hrvatsku, rekao je kako su razgovarali i o protokolima eventualne razmjene snaga za gašenje požara na području EU-a u slučaju potrebe.

Prema izvješću nakon održanog sastanka, za pružanje međunarodne pomoći tijekom požarne sezone na raspolaganju će biti rescEU flota s 23 zrakoplova, a pri tome dio rescEU kapaciteta čine i dva hrvatska kanadera CL-415.

Također će vatrogasci iz 14 država, uglavnom iz srednje i sjeverne Europe biti raspoređeni na lokacijama u šest mediteranskih zemalja tijekom srpnja i kolovoza kako bi pomogli državama domaćinima u slučaju požara otvorenog prostora.

Odgovorno ponašanje kao rješenje

Zabrana paljenja vatre na otvorenom u Hrvatskoj najčešće nastupa 1. lipnja i traje do kraja rujna ili listopada, ovisno o odlukama lokalnih vlasti, pa je, primjerice, Šibensko-kninska županija ove godine zabranu uvela ranije, još u travnju, zbog učestalih požara i jakog vjetra.

- Najvažnije je ne paliti vatru na otvorenom prostoru, ne 'igrati' se u prirodi gdje je suha vegetacija jer do požara može doći vrlo brzo, ne spaljivati noću, ne spaljivati za vrijeme jakog vjetra. S obzirom na to da je zabrana spaljivanja od lipnja potpuna, ne vidim zašto se netko uopće igra s time - rekao je Tucaković.

Posebno je važno da se žar poslije roštiljanja ne odlaže u prirodu, već u metalnu kantu i da se pričeka jer se žar može aktivirati i nakon par dana.

Loženjem vatre na otvorenom, ističe Javna vatrogasna postaja Zagreb, smatra se paljenje vatre izvan zatvorenih ili pokrivenih prostora s osiguranim ložištem, uključujući: spaljivanje korova, papira, suhe trave, granja i lišća, roštiljanje u improviziranim ložištima i na nedozvoljenim mjestima te paljenje logorskih vatri i slično.

Pri tome se otvorenim prostorom smatraju: poljoprivredna zemljišta, šume i njihova blizina, zaštićeni dijelovi prirode, okućnice, gradski parkovi, odlagališta otpada, obalni pojasevi rijeka i jezera te prostor oko javnih i poslovnih objekata.

- Poručio bih svim našim građanima i turistima, koji dolaze odmoriti se u našoj prekrasnoj zemlji, da zaista ne pale vatru, nego da uživamo, provodimo preventivne radnje i ne dozvolimo da dođe do izbijanja bilo kakve vatre - i male vatrice i velikog požara -rekao je Tucaković.

J.T.