Koliko stanovnika još stanuje u očito sve slabije naseljenoj staroj šibenskoj jezgri, u kojoj su tri četvrti: Grad, Gorica i Dolac? Po svemu sudeći, ne baš puno.
Broj osoba koje imaju prijavljeno prebivalište u staroj gradskoj jezgri ne znači da je to i točan broj osoba koje tamo stvarno stanuju. Ivo Jakovljević za ŠibenikIN piše kako su podaci zapravo alarmantni.
"Proveo sam anketne razgovore s meni poznatim susjedima i sugrađanima na uzorku od deset duljih ulica u staroj jezgri (u travnju 2023.), i uvjerio se da je broj osoba koje većinu vremena žive u staroj jezgri, na adresama svojih prebivališta, od 25 do čak 45 posto manji od brojeva prijavljenih, sa stanjima na dan 21. ožujka 2023. Dakle, u staroj jezgri – prema definiciji Eurostata – stvarno i stalno stanuje oko 1200 stanovnika, a približno toliko ih je unazad 600 godina unutar zidina bilo samo davnih 1650-ih, nakon ubitačne kuge iz 1649. godine. Prema studiji Kristijana Jurana („Stari i novi stanovnici Šibenika u drugoj polovini 17. i početkom 18. stoljeća“), u Šibeniku je unutar zidina, od njih 4100, nakon kuge ostalo samo 1200 stanovnika, s koliko ih stara jezgra ovih dana ulazi u 2026. godinu" - kaže Jakovljević.
Zbog toga, što gotovo trećina stanovnika stare jezgre većinu vremena kroz godinu ne stanuje na adresama svojih prebivališta, opći je dojam pražnjenja stare gradske jezgre je još izraženij. Radi se o kroničnom i nezadrživom osipanju (zbog starenja stanovnika i pada nataliteta) i preseljavanju ili iseljavanju iz šibenske stare jezgre i pravo je pitanje kako preokrenuti ovaj trend?
J.T.
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev