>
  3 min. čitanja

POSIDONIJA Tisućljetna morska biljka od izuzetne važnosti za život u moru i na kopnu!

POSIDONIJA Tisućljetna morska biljka od izuzetne važnosti za život u moru i na kopnu!
Foto: Livada morske cvjetnice posidonije/Udruga Sunce

Posidonija je morska cvjetnica koja tvori biološki najznačajnije stanište u Sredozemnom moru. Čak jedna četvrtina svih vrsta u jednom periodu svog života ovisi o tom staništu, a mi još uvijek nismo svjesni njezine važnosti.

Jeste li znali da jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika? Dragocjena stanovnica našeg mora nedovoljno je poznata i stoga nedovoljno cijenjena. Pokušajmo to barem malo ispraviti.

- Samo njeno ime govori koliko je ona važna jer su je stari Grci nazvali prema bogu mora, Posidonia prema Posejdonu. Ona je biljka, cvjetnica, nije alga, tako da ona, kao kopnene biljke, stvara livade, ima cvijeće i čuva veliku bioraznolikost našeg mora. Endem je Sredozemnog mora, znači postoji samo kod nas i u Sredozemnom moru - kaže za HRT mr. sc. Morana Bačić iz Javne ustanove Natura-Jadera, Zadar.

Iako su na plaži postavljeni informativni panoi, većina kupača ne zna što lažina radi među oblucima.

Čuvarica plaža koja ublažava utjecaj valova

- Uopće ne znam što je to. Ne mogu reći da mi baš smeta, pretpostavljam da ima veze s ekološkim utjecajem, kaže Mathilda iz Južnoafričke Republike.

- Nazivamo ih riznicama bioraznolikosti jer su skloništa, hranilišta, mrijestilišta za cijeli niz morskih organizama. Nazivamo je čuvaricama plaža, jer ona može svojim dugom listovima zapravo ublažiti utjecaj valova, a svojim podzemnim stabljikama i korijenjem može stabilizirati sediment, a onog trenutka kad posidonija odbaci lišće, to je prirodna pojava koja se dešava svaku jesen, naslage odbačenog lišća zadržavaju sediment na plažama i tako ih čuvaju - kaže morska biologinja dr. sc. Silvija Kipson.

Stabljike stare preko tisuću godina

Jedan kvadrat lažine može zadržati u sebi do 64 kilograma pijeska! Važnost ove nježne starice time nije ni približno iscrpljena. Dr. Kipson naziva je prirodnom saveznicom u borbi protiv klimatskih promjena.

- Može skladištiti ugljik zato što može stvarati te debele naslage koje mi nazivamo mateji ili pleter podzemnih stabljika, rizoma i korijenja, naslage koje su nekoliko metara debele i mogu biti stare preko tisuću godina. Inače, to je jedan od najdugovječnijih organizama na Zemlji, njena starost se procjenjuje na do nekoliko desetaka tisuća godina, kaže.

Uništavanjem takve prirodne baštine u konačnici uvijek činimo i sebi štetu.

- Kada se njena naselja oštete, dolazi do promjena u kemijskom sastavu sedimenta gdje je bila posidonija i njen povratak na takva mjesta je izuzetno, izuzetno težak. Prestaje biti naš saveznik protiv klimatskih promjena i postaje zapravo i dio problema, oslobađat će ugljik i na taj način će doprinositi stvaranju dodatnom stakleničkih plinova - kaže dr. Kipson.

Saveznik protiv klimatskih promjena

Ugrožavamo je dohranom, odnosno nasipavanjem plaža, različitim onečišćenjima, neodgovornim povlačenjem mreža i donedavno bacanjem dinamita. Danas je čupaju nautičari, jer njih i posidoniju "zanimaju" ista mjesta, ona s čistim morem.

- Mi smo to u Splitsko-dalmatinskoj županiji prepoznali. Naš upravni odjel za turizam i pomorstvo već niz godina ulaže u očuvanje obalnog pojasa, pa tako i u planiranje sidrišta. Studije su pokazale da se u jednom ciklusu bacanja sidra otprilike uništi 34 izdanka posidonije, što je ekvivalent 34 grane drveta. Onda možete zamisliti kad bi to bilo na kopnu - kaže Jelena Kurtović Mrčelić, mag. biol., iz Javne ustanove "More i krš", Split.

Jedna godina za jedan centimetar

Izrađena je studija koja definira lokacije pogodne za sidrišta, a sljedećeg tjedna u Hvaru se održava međunarodni skup upravo na ove teme. Uz projekt kartiranja posidonije, najvažnija je edukacija.

- Njoj treba recimo jedna godina za jedan centimetar te livade da se proširi. Posebnost u Zadarskoj županiji su upravo ove naplavine posidonije, imamo ih jako lijepe i jako velike tu na Dugom otoku i otocima Silbi i Olibu, i imamo je i trebamo je sačuvati - ispričala je za HRT Morana Bačić.

Ana Marušić

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.