PONOVNO ZAMRZAVANJE? Startup dodao pola metra novog leda na dijelove Arktika. Znanstvenici: "Ovo može biti pogubno za morski ekosustav"

Grupa iz britanskog start-upa Real Ice nalazi se u Cambridge Bayu, malenom obalnom selu u Nunavutu, kako bi pokušala dokazati da mogu uzgojiti i obnoviti arktički morski led, izvještava CNN.

Ovi su se ljudi namjerili na preokretanje trenda klimatskih promjena. Cilj im je podebljati led na više od 1.000.000 četvornih kilometara Arktika, području više nego dvostruko većem od Kalifornije, s namjerom usporavanja ili čak potpunog preokretanja ljetnog gubitka leda! I to tako da buše rupe u ledu, ispumpavaju morsku vodu koju onda zamrzavaju na površini.

Konkretno ideja je ova.

- Postavljanje električnih potopnih pumpi ispod morskog leda. One bi izbacivale morsku vodu na površinu. Time bi se stvorio dodatni sloj leda. Proces također uklanja snijeg s površine leda, čime se uklanja izolacijski sloj i potiče dodatni rast donje strane morskog leda - objasnio je Andrea Ceccolini, jedan od izvršnih direktora tvrtke Real Ice. Dodatne mjere protiv otapanja uključivale bi i postavljanje velike podvodne zavjese za zaštitu ledenih ploča i posipanje sitnih staklenih kuglica kako bi se reflektirala sunčeva svjetlost.

Sea ice in the Arctic is melting at alarming rates. But what if it was possible to refreeze it? UK-based start-up Real Ice is developing a way to do so. pic.twitter.com/AlswYPW5hm

— CNN (@CNN) November 13, 2023

Neki znastvenici su oštro protiv

Neki arktički znanstvenici su kritizirali metode start - upa Real Ice i to s nekoliko argumenata - neprovjerene metode, ekološki rizične metode te skretanje pažnje od suočavanja s glavnim uzrokom klimatskih promjena - fosilnih goriva.

Iz startupa Real Ice se pak zaklinju da su motivirani isključivo željom da zaštite ekosustav koji nestaje na najprirodniji mogući način. Od sredine 1980-ih količina debelog, višegodišnjeg leda smanjila se za 95%! Dakle, oko 2030. moglo bi nestati ljetnog leda na Arktiku, predviđaju znanstvenici.

Start-up provodi terenska ispitivanja na Arktiku već gotovo dvije godine. Prva su provedena prošle godine i ti na Aljasci, jer bilo je bitno provjeriti funkcionira li oprema i može li izdržati ekstremnu hladnoću. Testiranja u Cambridge Bayu u Kanadi započela su u siječnju ove godine. Pokrili su oko 4000 četvornih metara leda te povećali njegovu debljinu za prosječno 50 centimetara u razdoblju od siječnja do svibnja.

Planiraju se vratiti početkom sljedeće godine te ponovno u svibnju kako bi provjerili koliko je novog leda stvoreno, a očekuju povećanje debljine leda između 40 i 80 centimetara.

Konačni plan uključuje automatizaciju procesa s pomoću podvodnih dronova, dugih oko dva metra, koje bi pokretala zelena vodikova energija. Ovi dronovi bi grijanim bušilicama probijali rupe u ledu s donje strane. Procjenjuje se da bi se na vrhuncu projekta koristilo oko 500.000 dronova, pažljivo raspoređenih kako bi se izbjegli putevi kojima se kreću životinje ili brodovi,a za sve bi trebalo osam do deset godina i 5 do 6 milijardi dolara godišnje.

Nemali broj znanstvenika ipak sumnja u učinkovitost i održivost projekta. Jennifer Francis iz Woodwell Climate Research Centera priznaje da projekt može povećati debljinu i sjaj leda na lokalnoj razini, ali ne vjeruje u mogućnost stvaranja dovoljno leda kako bi se utjecalo na klimatsku krizu. Liz Bagshaw sa Sveučilišta u Bristolu dodaje da su ovakve intervencije moralno dvojbene i potencijalno ekološki štetne. Primjerice, ovakve ljudske intervencije smatra potencijalno pogubnima za rast algi i generalno prilično osjetljivi arktički ekosustav.

Iz ovog startupa priznaju da ljudska intervencija može izazvati promjene u morskom ekosustavu, no vjeruju kako još veći rizik predstavlja ne čini ništa.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ: