>
  5 min. čitanja

Pokret otoka u pismu Vladi: "Donosi li nam novi prijedlog Zakona o Pomorskom dobru ograničavanje i ograđivanje morskih plaža za javnost?"

Pokret otoka u pismu Vladi: "Donosi li nam novi prijedlog Zakona o Pomorskom dobru ograničavanje i  ograđivanje morskih plaža za javnost?"
Foto: Čitatelj

Pregledom novog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u Pokretu otoka kažu da su ostali zatečeni  predloženim stavkama koje eksplicitno omogućavaju ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra,  njegovo ograđivanje i čak potencijalnu naplatu ulaska na morske plaže diljem obale i otoka kojim bi se  svim građanima Republike Hrvatske, kao i ostaloj javnosti, onemogućilo neometano javno korištenje  pomorskog dobra i morskih plaža. Smatramo dijelove prijedloga Zakona nedopustivima i potpuno  kontradiktornim svemu za što smo se zalagali i komunicirali sve ove godine naglašavajući važnost  zaštite našeg najvećeg društvenog, turističkog i gospodarskog potencijala – pomorskog dobra koji povijesno i kulturološki predstavlja iznimno važan resurs za sve naše građane i posjetitelje.

Pismo kojeg potpisuje predsjednica Pokreta otoka Maja Jurišić, prenosimo u cijelosti:

Prije 5 godina smo zajedno s brojnim dionicima u radnoj skupini za izradu prijedloga Zakona  zajedničkim znanjem i iskustvom razrađivali najbolje modele korištenja pomorskog dobra s osobitim  naglaskom na plaže. Svima nam je bio cilj zaštiti pomorsko dobro od devastacije, ograničavanja  pristupa i privatizacije te zadržati pojam javnog dobra kako bisvim građanima i posjetiteljima omogućili  neometano kupanje i odmaranje na našoj obali i otocima. Odlaskom tajnice Vlade gđe. Maje Markovčić  Kostelac na drugo radno mjesto, na žalost cijeli je proces naprasno prekinut te je tadašnji prijedlog  Zakona nakon brojnih sati rada - završio u ladici.

Odnedavno ova je tema i odluka o donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama  ponovno aktualizirana te je formirana nova radna skupina u koju kao predstavnici građana i  organizacija civilnih društva nismo bili pozvani, unatoč našem kontinuiranom radu i zalaganju za  očuvanje pomorskog dobra i njegove javne upotrebe osobito po pitanju morskih plaža. Prije nekoliko

mjeseci smo ipak telefonski uključeni te je traženo naše mišljenje. No kako nam nije predočen novi  prijedlog Zakona svoje smo komentare mogli dati samo generalno ponavljajući naš opće poznati stav  – morske plaže u Hrvatskoj moraju ostati u javnoj upotrebi te nećemo podržati nikakvo ograničavanje  njihovog korištenja. Naravno da razumijemo potrebu za gospodarskim korištenjem pomorskog dobra,  uređenje obale i podizanje kvalitete usluga na plažama, u lukama i na moru. No smatramo da se mora  pronaći način da pomorsko dobro ostane javno dobro te da svi budemo zadovoljni načinom  upravljanja. Kao primjer dobre prakse g. Bilaveru smo poslali Pravilnik o gospodarskom korištenju  pomorskog dobra kojeg smo 2017. godine izradili sa Splitsko dalmatinskom županijom i koji je mogao svima poslužiti kao primjer kojim se pronašao način pomirenja privatnog i javnog interesa prilikom  koncesioniranja morskih plaža.

DONOSIMO U pripremi novi Zakon o pomorskom dobru: Rigorozne kazne, potpuno novi mehanizmi kontrole! | | Morski HR
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je Nacrt prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ovih dana sastaje se i radna skupina koja će zakonske akte pripremiti za javnu

Konačno krajem srpnja ove godine od državnog tajnika g. Bilavera dobili smo na uvid prijedlog novog  Zakona te upit da pošaljemo svoje komentare što smo u roku od nekoliko dana i učinili. Najspornijim  dijelom prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama smatramo Članak 11. kojeg  prenosimo u cijelosti:

(1) Na dijelu pomorskog dobra, sukladno ovom Zakonu, opća upotreba pomorskog dobra se može  ograničiti, a iznimno isključiti na određeno vrijeme temeljem koncesije, odobrenja za posebnu  upotrebu, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za  javni promet na upravljanje lučkoj upravi.

(2) Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo  onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra, kada  je takvo ograničenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili  ugovorom privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na  upravljanje lučkoj upravi.

(3) Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na  način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo  isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o  privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje  lučkoj upravi.

(4) Stupanj ograničenja i isključenja pomorskog dobra iz opće upotrebe te svrha koja se time  ostvaruje, utvrđuje se odlukom o dodjeli koncesiji, odlukom o davanju odobrenja za posebnu upotrebu  te odlukom o davanju pomorskog dobra na privremeno korištenje.

Poštovani Predsjedniče Vlade, Ministre, Državni tajniče i svi drugi članovi radne skupine koji ste  odgovorni za pripremu prijedloga ovog Zakona pitamo Vas – da li ovim prijedlogom Zakona zaista

namjeravate ograničiti upotrebu pomorskog dobra odnosno morskih plaža za javnost, omogućiti  postavljanje ograda i naplatu ulaska na plaže? Da li ste svjesni negativnih praksi susjednih zemalja, poput Italije, gdje su plaže većinom pod koncesijama ugostiteljskih i hotelskih objekata te se od brojnih  ležaljki, suncobrana i drugih sadržaja ne može neometano pristupiti moru iako se prema Zakonu  njihova javna upotreba pomorskog dobra ne smije ograničiti?

Pozivamo Vas da pregledate i uvažite komentare i prijedloge koje smo poslali na prijedlog Zakona te  obavezno predvidite mogućnost da se plažama i moru može pristupiti neometano, neovisno da li su  javne ili ne. Smatramo da se na plažama trebaju naplaćivati dodatni sadržaji poput ležaljki, suncobrana  i ostalih rekvizita no oni ne smiju ugrožavati i/ili onemogućavati neometan javan pristup moru i dijelu  morske obale. Primjerom pravilnika SD županije kod koncesioniranih plaža definirano je da je nužno  30% površine ostaviti za javnu upotrebu te osigurati pješačke koridore kojima svi koji žele mogu  neometano ući u more. Praksa je pokazala da su na ovaj način zadovoljeni i privatni i javni interesi te  da poduzetnici i građani, na mjestima gdje se zakoni poštuju, mogu kvalitetno živjeti u suživotu. Svako  ograničavanje pristupa moru i pomorskom dobru je ugrožavanje ljudskih prava te će zasigurno  prouzrokovati niz negodovanja građana, javnih otpora i protesta što će dugoročno narušiti odnose u  zajednici i investicijski potencijal na obali i otocima - poručuje predsjednica Pokreta otoka, Maja Jurišić.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Vodeći stručnjak za pomorsko dobro: “Treba otvoreno i jasno prozvati sve one koji rade ilegalno!” | | Morski HR
Izv. prof. dr. sc. Goran Vojković, kojega većina zna kao komentatora Index.hr portala, jedan je od naših vodećih stručnjaka za pomorsko dobro. Još je 2003. godine objavio monografiju Pomorsko dobro i
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.