Pobuna na jugu Jadrana zbog dolaska inspektora: „Uzimaju nam ribe iz usta, a strancima gledaju kroz prste! Na otoku je zaštićeno sve osim čovjeka!“

Dubrovački otok Mljet našao se u središtu žestoke rasprave nakon najnovijih akcija Ribarske inspekcije i rigoroznih nadzora Državnog inspektorata. Poznata aktivistica i glas otočana, Ane Stražičić Rodriguez – poznatija kao Ane Mljećka – uputila je oštar apel nadležnim institucijama, upozoravajući da birokracija i represija doslovno prazne otok.

Otočani Mljeta, posebice oni iz Pomene i s područja Nacionalnog parka, proživljavaju iznimno teške dane u samom srcu turističke sezone. Pritisci sustava, rigorozne kazne i selektivno provođenje zakona dovele su, tvrde mještani, do točke pucanja.

„Svjedoci smo duboko potresnih svjedočanstava naših otočana koji se bore za goli opstanak na svojoj djedovini. Dok se vlasti deklarativno zaklinju u revitalizaciju otoka i demografsku obnovu, stvarna slika s terena pokazuje nešto sasvim suprotno – sustavno gašenje života na našem najudaljenijem pučinskom otoku“, ističe Ane Stražičić Rodriguez, koja već četiri desetljeća živi na relaciji SAD – Mljet.

Tradicijski ribolov nije biznis, nego gola prehrana

Jedan od glavnih povoda za revolt mještana nedavni je dolazak Ribarske inspekcije i zaplijena tradicijskih ribarskih alata – vrša i mreža stajačica.

Mljećani upozoravaju da na otoku nema ribarnice ni mesnice, pa je izlov ribe u malim količinama često jedini način da obitelji prehrane djecu i starije, nemoćne susjede.

Ključni problemi s kojima se suočavaju otočani:

Put od 40 milja po ribu: Zbog zabrana tradicijskog ribolova, mještani otoka okruženog najbogatijim morem primorani su putovati brodom do Dubrovnika (od 6:00 do 18:00 sati) samo kako bi kupili ribu ili su prisiljeni kupovati skupu ribu iz ribogojilišta.

Apsurd EU regulative: Podsjeća se da je zakonom iz 2002. godine mještanima unutar NP Mljet bilo dopušteno ribanje u obalnom pojasu od 500 metara. Ulaskom Hrvatske u EU, tradicijski ribolov pogrešno je svrstan pod gospodarsku djelatnost umjesto pod tradicijski način života i ljudska prava.

Treniranje strogoće nad ugostiteljima: Kaznene inspekcije u kasne noćne sate (oko 22 sata) i zatvaranje malih obiteljskih obrta zbog minimalnog viška u blagajni – koji je zapravo zarađena napojnica (manča) konobara – sramotan je čin u sezoni koja traje jedva tri mjeseca.

Dvostruki kriteriji: Strancima i velikima sve, domaćima kazne

Otočani ukazuju na apsurdne situacije i dvostruka mjerila inspekcijskih službi. Dok se policija i inspektori šalju čak iz Šibenika kako bi domaćem čovjeku podigli vršu iz mora, istovremeno se ignoriraju ozbiljni problemi i prekršaji na otoku.

- Domaćima se plijene vrše i naplaćuju rigorozne kazne za par riba za ručak, dok stotine koča s jakom rasvjetom, ronioci s jahti i šverc prolaze potpuno nekaznjeno.

Pritisci i radikalne inspekcije vrše se nad malim obiteljskim obrtima, dok veliki trgovački lanci posluju u lošim higijenskim uvjetima i s drastično višim cijenama nego na kopnu.

Domaće stanovništvo i povratnici suočavaju se s opstrukcijama, zabranom gradnje i nepravilnim knjiženjem države na njihovu djedovinu, dok pojedini strani investitori uživaju povlašten tretman uz devastaciju prostora - poručuje Stražičić Rodriguez.

Pomena pred izumiranjem: Ostale samo dvije mlade obitelji

Situacija je posebno alarmantna u naselju Pomena, gdje su preko zime ostale živjeti samo dvije mlade obitelji i nekolicina starijih mještana. Podaci da je preko 85% temeljnog fenomena NP Mljet u privatnom vlasništvu mještana, dok država ostvaruje goleme prihode od ulaznica bez adekvatne naknade vlasnicima, dodano podgrijava nezadovoljstvo.

Uz to, mještani upozoravaju i na loše izvedenu komunalnu infrastrukturu – poput problematične kanalizacije koja širi smrad – te potpunu zapuštenost osnovnih sadržaja za djecu i mlade.

Apel institucijama: Unesite mrvu ljudskosti u provođenje zakona!

Okupljeni oko zajedničkog cilja i uz podršku Udruge Ričijak, Mljećani upućuju izravan poziv Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Državnom inspektoratu, Ministarstvu zaštite okoliša te Upravi NP Mljet.

Zahtjevi Mljećana:

1. Hitna izmjena propisa: Vraćanje duha zakona iz 2002. godine i zakonska zaštita malog tradicijskog ribolova za osobne potrebe stanovnika NP Mljet.
2. Prekid represije: Obustava noćnih racija i treniranja strogoće nad malim lokalnim obrtnicima, uz preusmjeravanje inspekcija na stvarne devastatore podmorja i kontrolu trgovačkih lanaca.
3. Zaštita privatnog vlasništva: Poštivanje Ustavom zajamčenog prava na privatnu imovinu i pravedna naknada otočanima na čijoj se zemlji ostvaruju milijunski prihodi.

„Mljećani su kroz povijest preživjeli careve, kraljeve, okupacije i razne vladare, pa će preživjeti i ova čudna birokratska vremena. Volimo svoju Domovinu Hrvatsku, ali dužnost nam je ne šutjeti pred nepravdom. Ne tražimo povlastice, nego poštivanje prava na život na svojoj grudi!“ – zaključuje Ane Stražičić Rodriguez.

D.G.