U izjavi medijima premijer je zahvalio na organizaciji sastanka Vijeća za upravljanje razvojem turizma. Osvrnuo se na posjet Buzetu i manifestaciji Dani mladog maslinovog vina u Vodnjanu. Komentirao je i aktualne teme.
- Zahvaljujem našim domaćinima, gradonačelniku Peršuriću, županu Miletiću, ministru Glavini, direktoru HTZ-a Staničiću i suradnicima na gostoprimstvu te odličnoj pripremi sastanka - kazao je. Dodao je da su dotaknute sve relevantne teme - rezultati ove turističke godine.
- Dolazimo do oko 22 milijuna turista u sezoni i oko 110 milijuna noćenja - tu bi negdje trebala završiti i ova 2026. - poručio je predsjednik Vlade.
Govoreći o prihodima, kazao je da će oni biti otprilike na 15,9 milijardi eura, što je također korak naprijed.
- Ujedno vidimo i sve veći rast broja hrvatskih turista na hrvatskoj obali. To nam je posebno drago - nastavio je, dodavši da su, kada je riječ o jadranskoj obali, hrvatski turisti na drugom mjestu, odmah nakon gostiju iz Njemačke.
Poručio je da je to sigurno i zbog velikih ulaganja, ali i ukupne turističke politike te, ono što je najvažnije, radi kvalitetnog omjera između cijene i usluge.
- Vjerujem da će naši partneri nastaviti s doprinosom razvoju turizma i hrvatskoga gospodarstva - kazao je, čestitavši Istri, cijeloj županiji i svim akterima u turizmu na sjajnim rezultatima.
Na novinarsko pitanje predsjednik Vlade dodatno je komentirao odnos cijene i usluge, rekavši da se zadnjih nekoliko godina o tome puno govorilo i ukazivalo na razborito formiranje cijena, s obzirom da je Mediteran područje na kojem imamo jako snažne konkurente.
- Ako pogledate Italiju, Francusku, Španjolsku, Grčku, Maltu, Cipar - zemlje istočnog ili južnog Mediterana, to su ozbiljni konkurenti, atraktivne destinacije - ocijenio je, dodavši da sve te zemlje imaju more, sunce, obalu, usluge, restorane i sve ostalo kao i Hrvatska te da je bitno da cijeli sektor jako vodi računa o omjeru cijene i usluge.
Dodao je da napredak nije onako velik kao, primjerice, nakon korone kada smo bili prvi koji smo se otvorili i ostvarili enorman rast, ali ipak raste.
- Sada, kada se situacija stabilizirala, mi i dalje idemo naprijed, ali idu i drugi - poručio je.
Predsjednik Vlade komentirao je izjavu crnogorskog ministra vanjskih poslova Ibrahimovića o razgraničenju Hrvatske i Crne Gore, kazavši da se kopneno razgraničenje vodi temeljem načela Badinterove komisije koje polazi od toga da se republičke granice bivše SFRJ postave kao granice među državama.
Podsjetio je na privremeni režim koji je na snazi od 2002. i 2004. i koji upravo sadrži granicu na kopnu, dodavši da prijedlog sporazuma o razgraničenju kopnene granice koji je Hrvatska dostavila Crnoj Gori potvrđuje upravo to.
Plenković je naglasio da Hrvatska nikada ne traži tuđi teritorij, ali ne da svoje te da je naša pozicija jasna, čista i neće se promijeniti.
- Smatramo da je trenutak da se formalizira ono što ima neki privremeni status“, kazao je, dodavši da bi odbijanje Sporazuma o granici, razgraničenju na kopnu, nama, kao dobronamjernima, a možde i njima, dato dojam da, to što mi mislimo da je rješenje i što je bilo načelo Badinterove komisije, crnogorska strana ne smatra jednako vrijednim i točkom oko koje bi se trebali, po nama, vrlo lako usuglasiti - ocijenio je.
Napomenuo je da se razgraničenje s Hrvatskom može riješiti po istom načelu kako je Crna Gora riješila granice s Kosovom i s Bosnom i Hercegovinom.
U protivnom, kazao je Plenković, može se, de facto, to nerado izgovaram, s naše strane iščitati, ako hoćemo biti do kraja analitični, da možda netko tu ima pretenzije na hrvatsko kopno. To je bit svega ovoga. Ja se nadam da ne, mi nemamo, istaknuo je.
Predsjednik Vlade komentirao je današnji štrajk mladih, rekavši da je to dio europskih događaja koji su pokrenule određene organizacije mladih koje imaju svoj određeni ideološki predznak. „To je poznato, to znaju svi, to znaju kolege u Europi, to zna i Internet,“ poručio je.
Važno je, nastavio je, da političari, ljudi na određenim dužnostima osluškuju sve mougće zabrinutosti mladih ljudi u Hrvatskoj.
Ono što jest važno i što trebamo kao mudri političari, ljudi na odgovornim dužnostima osluškivati sve moguće zabrinutosti mladih ljudi u Hrvatskoj.
Naglasio je kako smatra da je hrvatska Vlada puno uložila u politiku za mlade, obrazovnu infrastrukturu, smanjenje nezaposlenosti mladih, povećanje broja ugovora na neodređeno vrijeme, smanjen broj ugovora na određeno vrijeme.
- Cijeli smisao politike priuštivog stanovanja je usmjeren mladima, mladim obiteljima - nastavio je.
Smatramo da smo puno uložili u politiku za mlade, u obrazovnu infrastrukturu. Smanjili smo značajno nezaposlenost mladih, povećali broj ugovora na neodređeno, smanjili broj ugovora na određeno vrijeme. Cijeli smisao politike priuštivog stanovanja je usmjeren mladima, mladim obiteljima. Međutim, sigurno da ima stvari koje mogu biti bolje. Mi ćemo saslušati sve i donositi odluke koje idu u interesu cijeloga hrvatskog naroda, a i mladih posebno.
Podsjetio je i na subvencioniranje studentskih obroka koji, u 25 restorana u gradovima gdje postoje studentski centri, stoje 0,86 eura.
Naglasio je da se sve čini kako bi budućoj hrvatskoj akademskoj zajednici osigurali, što je moguće bolje, uvjete u vrijeme njihovog studiranja,
- Međutim, sigurno da ima stvari koje mogu biti bolje. Mi ćemo saslušati sve i donositi odluke koje idu u interesu cijeloga hrvatskog naroda, a i mladih posebno - poručio je predsjednik Vlade.
Vlada RH
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev