4 min. čitanja

Pet jednostavnih načina za zaštitu mora

Pet jednostavnih načina za zaštitu mora
Foto: Otok Cres/Pixabay

Sada je više nego ikad potrebno obratiti pozornost na stanje mora i oceana, golemih ekosustava koji su zahvaljujući ljudima, postali odlagališta otpada, najčešće plastike koja se najsporije i razgrađuje. Svatko od nas može malim postupcima učiniti puno za dobrobit velikog, modrog plavetnila.

Iz ekološke Udruge Sunce nabrojali su jednostavne korake koje svatko od nas može napraviti kako bi pomogao u zaštiti morskog ekosustava.

1. Smanjite korištenje plastike

Za početak, prošetajte plažama duž naše obale nakon juga da se uvjerite koliko je otpada, i to najviše onog plastičnog, more izbacilo na obalu. Znanstvenici predviđaju da će do 2050. biti više plastike nego ribe u morima, pa ne bi bilo na odmet promijeniti neke životne navike.

Kako bi potaknuli građane na smanjenje plastike u svakodnevnom životu kroz projekt For plastic free Croatia Island, Udruga Sunce provodi kampanju Zajedno bez plastike. Kampanjom potiču promjenu životnih navika i korištenje alternativa jednokratnoj plastici. Kupujte proizvode s višekratnom ambalažom ili u rinfuzi.

Foto: Pixabay

Ambalažu nakon korištenja uvijek properite, odvojite različite sastavnice (primjerice plastični čep s kartonske ambalaže) te je odložite u spremnike za odvojeno prikupljanje otpada. Prije odlaganja plastike u spremnike savjetujte se sa svojim komunalni društvom o tome što se prikuplja i na koji način, a pomoć pri odvajanju različitih kategorija otpada možete dobiti i na web stranici Razvrstaj.me.

2. Održavajte plaže čistima

Aktivirajte se i očistite svoj okoliš, iako ga možda vi niste onečistili. Za uspješnu akciju čišćenja, nije dovoljno samo očistiti plažu već je potrebno i pratiti vrstu otpada i lokaciju otpada iz mora kako bi se lakše otkrio izvor otpada koji dospijeva u more.

Foto: Udruga Sunce

Želite li samostalno organizirati akciju čišćenja obalnog područja, Udruga Sunce kreirala je nacrt Protokola za provedbu projekata čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području Republike Hrvatske, koji vam može pomoći u tome. Protokol je namijenjen fizičkim i pravnim osobama te tijelima javne vlasti koji imaju namjeru provoditi akcije čišćenja otpada iz mora putem akcija čišćenja podmorja ronjenjem, akcija čišćenja podmorja koćarenjem i akcija čišćenja plaža.

Udruga Sunce, inače, idući mjesec organizira okolišno odgovornu regatu Cleaning Sailing Race. Uključeni partneri prikupljat će i prema Protokolu popisivati prikupljeni i izronjeni otpad, koji će nakon monitoringa biti propisno zbrinut od strane nadležnog komunalnog poduzeća u suradnji s lokalnom zajednicom.

3. Ekološko sidrenje i čuvanje posidonije

Procjenjuje se da 1 četvorni metar morske cvjetnice posidonije proizvede čak 14 litara kisika dnevno. Livade ove morske biljke obitavališta su, mrijestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Njezina antibakterijska svojstva doprinose zdravlju morskog okoliša, što je bitno i za nas kupače. Međutim, posidonija se nalazi pod sve većim negativnim ljudskim pritiskom, a najveća prijetnja njezinom opstanku je slobodno sidrenje koje uništava njezine livade. Jedan od uvjeta njezinog opstanka je i uvođenje tzv. ekološkog sidrenja.

Foto: Udruga Sunce

U sklopu projekta SASPAS, unutar Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 40 ekološki prihvatljivih sidrišta u uvalama: Kravljačica, Strižnja, Šipnate i Tomasovac – Suha punta. U svakoj od navedenih uvala postavljeno je 10 sidrenih mjesta za plovila do 16 metara dužine. Zato, ako ste u mogućnosti, tijekom sidrenja pokušajte uvijek odabrati okolišno prihvatljiviju alternativu.

4. Smanjite onečišćenje zraka

Zakiseljavanje mora je proces koji se događa zbog porasta koncentracije ugljikovog dioksida u oceanima, što dovodi do snižavanja pH vrijednosti. Nastavi li se trend povećavanja CO2 doći će do ozbiljnog narušavanja morskog ekosustava što bi moglo dovesti do nestanka koraljnih grebena i ostalih vrsta koje igraju važnu ulogu u hranidbenom lancu. Sve to može nepovratno promijeniti morski okoliš i izazvati dramatične posljedica za čovječanstvo.

Foto: Pexels

Čovjek kao jedan od modifikatora okoliša, mora postati svjestan koliko njegovo djelovanje može biti štetno za prirodu. Utjecaj pojedinca na emisiju štetnih plinova, zanemariv je ako se usporedi s emisijom štetnih plinova koji izlaze iz tvornica, no svatko od nas može dati svoj doprinos i promjenom životnih navika smanjiti svoj ugljični otisak u atmosferu. Za početak biciklirajte umjesto vožnje automobila jer osim što ćete uštedjeti novac i uvesti zdravku naviku, doprinijet ćete i smanjenju emisija štetnih plinova.

5. Podržite organizacije koje rade na zaštiti mora

Nedavna istraživanja pokazala su da je u Hrvatskoj zabilježen najsnažniji porast brige za okoliš u srednjoj Europi. Ti podaci govore da smo postali svjesni koliko nam je očuvanje okoliša bitno za budućnost. Zato se uključite, postanite član, volontirajte ili donacijom podržite rad organizacija koje se bave zaštitom mora i okoliša.

J.K.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.