2 min. čitanja

Ove godine znatno manje zmija, osa i stršljena

Ove godine znatno manje zmija, osa i stršljena
Foto: Pixabay / Ilustracija

Iako se smatra da je u Hrvatskoj ove godine došlo do najezde zmija, stršljena i osa, stručnjaci ističu kako je situacija zapravo potpuno drukčija jer njihov broj je jednak kao i prethodnih godina, ako ne i manji.

Prijašnjih godina, naveo je za Večernji list predsjednik udruge Pčelinjak, Dražen Jerman, imali su oko 300 intervencija u sezoni rojenja, a prošle i ove otprilike 150 intervencija.

- Ljudi ne poznaju biologiju te razvoj osa i stršljena, koji su u drugoj polovini kolovoza i početkom rujna u najvećoj snazi. Onda imaju dojam da ih je jako puno - kazao je, a s njime se, kada je riječ o zmijama, složio stručnjak iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Mladen Zadravec.

- Sa zmijama je slična stvar kao i s osama i stršljenima, svake se godine govori da je najezda i da ih ima sve više, ali stvarnost je potpuno drukčija. Prema svemu što možemo znati, na svjetskoj razini brojnost zmija opada. Sudeći po svima nama koji na terenu radimo sa zmijama, postaje sve teže i teže na nekim lokacijama uopće nalaziti zmije - rekao je te se osvrnuo na vrste zmija u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj postoji 15 vrsta zmija

- U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od toga su tri otrovnice iz porodice ljutica – poskok, riđovka i planinski žutokrug - rekao je. Istaknuo je da gledajući društvene mreže ispada kao da oko Zagreba najviše ima riđovki, no u stvarnosti je to jedna od najrjeđih vrsta. Građani, naime, ne prepoznaju različite vrste te zbog toga često kad ugledaju zmiju, vjeruju da je riječ o riđovki.

Istaknuo je kako zmije ne skaču, pri susretu s njima najvažnije je ostati smiren, a ako dođe do ugriza, treba sjesti ili leći te pričekati pomoć. Potrebno je skinuti nakit, koji bi mogao postati previše tijesan, a rana se ne smije rezati i ne smije se isisavati mjesto ugriza. Također, rana se ne smije ni zagrijavati ni hladiti.

U prirodi se ne treba kretati kao "muha bez glave"

Treba gledati oko sebe kao i kod prelaženja ceste. Pčele u prirodi nisu sklone ulaziti u zatvorene prostore, no stršljeni i ose mogli bi, primjerice, ući u garaže. Često je teško zatvoriti sve otvore kroz koje bi mogli ući, no Jerman otkriva kako se stršljeni nikada ne vraćaju u isto gnijezdo. Zbog toga ih po zimi i nije najbolje uklanjati, piše novinarka Večernjeg lista Dora Taslak, prenosi Index.

Hina

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.