Na slici je prosječan divljak koji posjećuje zbivanja oko utakmica, u šumi istih s kojim se solidarizira i ima svoj naziv, žig i doživotno obilježje. Dakle, panj. Ne razmišlja ni o čemu, ne zna ništa, naporan je i Bogu i vragu, a štetočina obitelji i državi. Ništakoristi, a opet svi normalni građani ove zemlje koji bi radili, živjeli sigurno i plaćali porez, ne mogu od njih disati kad je bilo kakva utakmica, jer je tada u gradovima opsadno stanje, a naša imovina, zdravlje i život su doslovno ugroženi. Zašto? Jer je besposlenim budalama dosadno!
U posljednjih pet-šest godina u Hrvatskoj zabilježeni su brojni incidenti vezani uz huliganske skupine (jer TO se ne može nazvati navijačima), a neki od najvećih i najozbiljnijih nereda su sljedeći:
Sukob na odmorištu Desinec 2022. Nakon utakmice Dinama i Hajduka u Zagrebu, navijači su se na povratku s gostovanja sukobili s policijom na autoputu kod Desinca. U sukobu je korišteno kamenje, boce, vatrogasni aparati, baklje i rakete, a policija je čak upotrijebila i vatreno oružje. Bilo je ozlijeđenih na obje strane, a samo pukom srećom nitko nije teže stradao.
Neredi nakon utakmica Hajduk–Dinamo. Uz redovite tučnjave i konfrontacije s policijom, posebno su istaknuti incidenti poput paljenja policijskih vozila u blizini stadiona nakon utakmice Hajduka i Dinama 2015., gdje su navijači zapalili jedno policijsko vozilo i oštetili još nekoliko, a policija je morala ispaliti hice upozorenja.
Sukobi navijača prije i poslije utakmica. Primjerice, prije finala Kupa između Dinama i Rijeke 2019. godine, došlo je do nasilnog sukoba navijača Dinama i Rijeke u ulici Marka Marulića u Zagrebu, gdje su navijači trčali jedni za drugima, a policija je morala intervenirati.
Rušenje ograda i međusobni obračuni na stadionima. Tijekom derbija Hajduk–Dinamo, navijači Torcide i Bad Blue Boysa često ruše ograde i pokušavaju doći do suparničkih navijača, što rezultira masovnim neredima i intervencijama policije.
Vandalizam i uništavanje imovine. Uz fizičke obračune i sukobe s policijom, navijači su često upleteni i u vandalizam – uništavanje i paljenje automobila, tramvaja, zgrada, bacanje kamenja i pirotehnike na stadionima i u okolici.
Ovi incidenti izazvali su veliku pozornost javnosti i medija, a često su popraćeni disciplinskim kaznama za klubove i zabranama ulaska na stadione za navijače.
Rješenja koja se spominju
U javnom prostoru često se spominju sljedeća rješenja za smanjenje nasilja navijačkih skupina:
Strože nadzore i sankcije prema klubovima i navijačkim skupinama koje izazivaju nerede.
Zabrane ulaska na stadione za poznate nasilnike i uvjetne kazne za opetovane prekršaje.
Uvođenje elektroničkih ulaznica i video nadzora kako bi se identificirali krivci i spriječilo ponavljanje incidenata.
Surađnja između klubova, navijača i policije u edukaciji i prevenciji nasilja.
Humanitarne i edukativne akcije navijačkih skupina, kako bi se promovirale pozitivne vrijednosti i smanjila nasilnička energija.
Britanski model: Primjer uspješnog suzbijanja nasilja
Britanska premijerka Margaret Thatcher tijekom 1980-ih godina uvela je niz strožih mjera nakon ozbiljnih nereda na engleskim stadionima, poput Hillsborough tragedije i drugih nasilnih incidenata. Njene mjere uključivale su:
Uvođenje stajaćih tribina na stadionima (kasnije zabranjenih nakon tragedija).
Strožu kontrolu alkohola na stadionima i njegovu zabranu tijekom utakmica.
Obavezne identifikacijske kartice za navijače (hooligan passport) i zabranu ulaska poznatih nasilnika.
Snažnu suradnju policije i klubova u praćenju i kažnjavanju nasilnika.
Ovaj model do danas se smatra jednim od najuspješnijih u borbi protiv navijačkog nasilja, iako je i u Hrvatskoj potrebno prilagoditi ga lokalnim uvjetima.
Nakon još jednog sramotnog divljaštva u splitskim Pujankama, koje se dogodilo u organizaciji dviju huliganskih skupina, krajnje je vrijeme da država one normalne, pismene i kulturne građane koji privređuju društvu, hrane ga i oblače, zaštite od tog društvenog otpada!
SDP- ova gradonačelnica Supetra Ivana Marković na Facebooku je opisala svoje jučerašnje putovanje prema Zagrebu. Pročitajte njezinu objavu u cijelosti.
Jurica Gašpar
Josip Tokić
Jurica Gašpar
