4 min. čitanja

Otrovno drvo širi se u Istri - U Puli raste u središtu grada, guši biljke oko sebe a kod ljudi izaziva zdravstvene probleme

Otrovno drvo širi se u Istri - U Puli raste u središtu grada, guši biljke oko sebe a kod ljudi izaziva zdravstvene probleme
Foto: Istra24

PULA - Otrovno drvo, koje se kolokvijalno naziva Pajasen, osvaja Hrvatsku, ali i Istru. U Puli smo ga ima na nekoliko mjesta, pa čak i u središtu grada - u dvorištu Doma hrvatskih branitelja.

Zapravo se radi o invazivnoj stranoj vrsti naziva žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) na koju su nedavno upozorili i iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Kako navode, ova vrsta je već široko rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebno u mediteranskoj biogeografskoj regiji. Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima.

- Pajasen se pojavljuje unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske puteve, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima smeća i otpadima, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti primarno u priobalju - navode iz ministarstva.

Foto: Istra24

Nedavno su se na ovu biljku, koja im zaposjeda posjede, požalili i maslinari sa Cresa. Je li stigla i u istarske maslinike nismo uspjeli potvrditi, piše portal Istra24.

Ova biljka, kao 'biljka problem' se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji pa se ne smije unositi na područje Hrvatske, stavljati na tržište, razmjenjivati, držati ili uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Jer, upozoravaju iz ministarstva, invazivne strane vrste osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo.

Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku.

Izrazito je otporna biljka. Trpi velike raspone temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena te na zagađen zrak. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.

Izlučuje otrovan spoj alantoin

Žljezdasti pajasen, naime, izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu.

Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka.

Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Na pitanje kako se onda boriti protiv njega, navode da je on izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više godina. Poput hidre, ne možeš ga uništiti.

Iz Centra za invazivne vrste porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam potvrđuju da je pajasen raširen i po Istri.

- Zadnje sveobuhvatno kartiranje biljnih invazivnih vrsta napravilo se 2020.godine i prema njemu je pajasen raširen u cijeloj Istri. Sigurno se od tada i više proširio. Njegovo je uklanjanje klasičnim mehaničkim i kemijskim metodama teško, skupo i ekološki štetno, a rezultati dugoročno nepovoljni. Zbog toga se istražuju nove metode njegovog uklanjanja - navodi magistra znanosti o okolišu Danijela Damijanić.

- Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa - navodi Danijela Damijanić.

Na upit imaju li jedinice lokalne samouprave zadaću brinuti se o uklanjanju ove invazivne vrste, navodi da jedinice lokalne samouprave u svojim pravilnicima nemaju ugrađen stavak o obaveznom uklanjanju pajasena s javnih i privatnih površina.

Tko je zadužen za uklanjanje?

Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj.

Tim natječajem se financijski potiče uklanjanje nekoliko invazivnih biljnih vrsta među kojima i pajasen s poljoprivrednog zemljišta, navodi Damijanić dodajući da su kao odgovor na konkretan upit općine Medulin izradili kratki dokument u kojem je opisan status i upute za uklanjanje.

- Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). Postupak prijave nalaza Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, vrlo je jednostavan i može se učiniti putem mobilne aplikacije
Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca.

Svako zlo za neko dobro

Na ovu su inazivnu biljku upozoravali i Istarskog botaničarskog društva.

- Vrlo teško je smanjiti njegovu brojnost jer ako se staro stablo posječe, iz korijena izbija mnoštvo mladica. Jedini način je edukacija stanovništva i da ga svako u svojoj blizini uklanja. No i to je teško jer bi trebali uporno sve mladice ponovo uklanjati svake godine. Međutim, kao i uvijek nije svako zlo samo za zlo, pčele ga rado posjećuju jer ima dosta i peludi i nektara. Med je taman i aromatičan - navodi  Minka Brana, diplomirana inženjerka agronomije iz Istarskog botaničarskog društva, piše Istra24.

I.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.