Od tradicijskih plovila do digitalne baštine: "Rovinj u znaku novih načina očuvanja pomorske baštine"

Pomorska baština živi onda kada se o njoj govori, kada se prenose znanja i vještine te kada se iskustva različitih zajednica povezuju i pretvaraju u nove ideje. Upravo je ta misao bila nit vodilja trodnevne konferencije koja je od 2. do 4. listopada 2026. u Rovinju-Rovigno okupila brojne članove akademske zajednice, muzejske djelatnike, predstavnike ustanova i udruga te nositelje tradicijskih znanja i vještina povezanih s morem, ribarstvom i brodogradnjom.

Riječ je o trećem izdanju bitne Konferencije o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske koja je, nakon Rijeke i Betine, održana u Rovinju-Rovigno u organizaciji Ustanove i Udruge „Kuća o batani – Casa della batana“ Rovinj-Rovigno, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Hrvatskog pomorskog muzeja Split, Muzeja betinske drvene brodogradnje te Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre.

Ovogodišnje izdanje održano je u jednoj posebno važnoj godini za domaćina jer rovinjski Ekomuzej-Ecomuseo „Batana“ obilježava deset godina od upisa u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Međunarodnu dimenziju skupu dao je okrugli stol organiziran u suradnji s UNESCO-ovim Regionalnim centrom u Sofiji, koji je otvorio prostor za razmjenu iskustava i perspektiva zemalja jugoistočne Europe.

Osim toga, o raznovrsnosti tema i pristupa svjedočio je bogat program konferencije. Naime, tijekom pet tematskih sesija predstavilo se više od 30 izlagača koji su govorili o radu interpretacijskih centara, muzejskim zbirkama pomorske baštine, lokalnim manifestacijama i projektima usmjerenim na očuvanje tradicijskih vještina u Umagu, Tar-Vabrigi, Vrsaru, Rovinju, Puli, Rijeci, Bakarcu, Zadru, Splitu te na Krku, Cresu i Visu.

Od tradicijskih vještina do digitalnog dokumentiranja

U fokusu su bile suvremene metode digitalnog dokumentiranja tradicionalnih drvenih brodica i arheoloških brodova, a govorilo se i o održivosti interpretacijskih centara, revitalizaciji tradicijskih plovila, mogućnostima stvaranja mreže pomorske baštine Jadrana te o tome kako iskustva stečena kroz različite projekte i inicijative mogu prerasti u dugoročnu suradnju. Važan dio programa bio je posvećen mladima kroz primjere edukativnih maketa, kreativnih radionica, školskih programa i drugih načina uključivanja mladih u očuvanje tradicijskih znanja i vještina.

Posebna vrijednost konferencije bila je upravo u raznolikosti predstavljenih iskustava. Sudionici su pokazali da očuvanje pomorske baštine ne podrazumijeva samo zaštitu tradicijskih plovila i predmeta, već i očuvanje znanja i vještina, uključivanje lokalne zajednice, rad s novim generacijama, razvoj inovativnih interpretacijskih sadržaja, korištenje suvremenih tehnologija te stvaranje novih načina na koje baština može postati vidljivija i dostupnija široj publici.

Dodatno, predstavljen je dosadašnji razvoj inicijative pokrenute tijekom prethodnog izdanja konferencije, a riječ je o Deklaraciji iz Betine kojom su sudionici podržali ideju pokretanja srednjoškolskog smjera “Brodograditelj u drvu”. Potvrđeno je kako je u međuvremenu izrađen strukovni kurikul koji je upućen prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja te se sada čekaju odgovor i potrebna odobrenja.

Nove ideje za snažnije povezivanje i razvoj baštinske prakse

Kada je riječ o ovakvim novim inicijativama koje je iznjedrila konferencija u Rovinju izdvojene su dvije ključne ideje usmjerene prema snažnijem povezivanju dionika i unaprjeđenju institucionalnog okvira za očuvanje i interpretaciju pomorske baštine.

Prva se odnosi upravo na osnivanje mreže institucija i udruga koje se bave pomorskom baštinom s ciljem kontinuiranog djelovanja i snažnijeg povezivanja među članovima. Druga se odnosi na problematiku institucionalizacije novih oblika baštinske prakse, odnosno pitanje statusa interpretacijskih centara, muzeja i ekomuzeja te odgovarajuće terminologije.

Predloženo je stoga na kraju provođenje istraživanja i/ili održavanje jednog stručnog sastanka čiji bi zaključci bili predstavljeni svim relevantnim dionicima te Ministarstvu kulture i medija uz zalaganje za reviziju postojećih pravilnika i jasnije definiranje statusa i terminologije.

Uz navedeni stručni program ove uspješne konferencije, sudionici imali priliku upoznati i živu rovinjsku pomorsku baštinu kroz pokazno veslanje i jedrenje na batanama, radionicu tradicijskih vještina te zajednički obilazak rovinjskog arhipelaga. Cjelokupni dojam o uspješno održanoj konferenciji sažela je Nives Giuricin ravnateljica Ustanove-Istituzione „Kuća o batani - Casa della batana“: „Naš grad je ovih dana živio pomorsku baštinu kroz znanje, razgovore, susrete i iskustva ljudi koji je čuvaju i prenose dalje.

U društvu naših kolega iz Dalmacije, Kvarnera, Istre i Zagreba te UNESCO-a i AMMM- a na najbolji smo način proslavili 10. obljetnicu upisa Ekomuzeja „Batana“ u UNESCO-ov Registar dobrih praksi. A nakon stručnog dijela konferencije ostala je emocija. Osmijesi, zagrljaji, nova prijateljstva, zahvalnost i osjećaj da smo zajedno napravili nešto vrijedno. I upravo ta emocija možda je najbolji dokaz da smo na pravom putu. Jer baština nije samo ono što čuvamo, baština je ono što živimo, osjećamo i prenosimo drugima. Zahvaljujući svima koji su bili dio naše priče, pogled već usmjeravamo prema Orebiću koji će 2027. biti domaćin četvrte konferencije o očuvanju i interpretaciji uistinu bogate pomorske baštine naše zemlje,“ navela je Giuricin.

J.T.