Objavljeno veliko Izvješće o stanju voda za 2025.: Saznajte u kakvom su stanju hrvatske rijeke, jezera i more

Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ objavio je jedinu cjelovitu nacionalnu stručnu ocjenu stanja vodnih resursa u prirodnom okolišu Republike Hrvatske. Analiza desetaka tisuća uzoraka otkrila je gdje stojimo u vremenu sve izraženijih klimatskih promjena.

ZAGREB – Više od 900 mjernih postaja, tisuće uzoraka i deseci tisuća opsežnih laboratorijskih analiza pretočeni su u novo Izvješće o stanju voda za 2025. godinu, koje je javnosti danas predstavio Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“. Ova cjelovita nacionalna stručna ocjena, koja se sukladno Zakonu o vodama objavljuje svake godine do kraja lipnja, donosi detaljan uvid u zdravlje hrvatskih rijeka, jezera, podzemnih te prijelaznih i priobalnih voda.

Glavni zaključak ovogodišnjeg monitoringa nudi olakšanje, ali i opomenu: u odnosu na prethodna razdoblja nisu uočene značajnije promjene općih trendova stanja voda. Ipak, stručnjaci upozoravaju da prostora za opuštanje nema.

„Monitoring nam govori gdje smo danas, a ulaganja u zaštitu voda određuju kakvo će stanje biti sutra. Upravo zato odluke moraju biti utemeljene na podacima, a ne na pretpostavkama“, poručio je ravnatelj Instituta, dr. sc. Mario Šiljeg, naglasivši da se zaštita voda mora promatrati kao trajni proces.

Podzemne vode visoke kvalitete, izazov ostaju rijeke

Kao i prethodnih godina, podzemne vode su se pokazale kao najbolje očuvana i najsigurnija sastavnica hrvatskog vodnog okoliša. Na čak 95 posto mjernih postaja nisu utvrđena nikakva prekoračenja propisanih standarda kakvoće. Iz Instituta napominju kako se pri ocjeni kemijskog stanja primjenjuju iznimno strogi kriteriji, što znači da jedno lokalizirano prekoračenje na samo jednoj postaji može srušiti ocjenu cijelog vodnog tijela, čime je ovaj rezultat još značajniji.

S druge strane, površinske vode – rijeke i jezera – nose se s posljedicama ljudskog djelovanja kroz povijest. Najveći izazov ostaje očuvanje prirodnih riječnih ekosustava. Desetljećima dugi zahvati poput regulacija vodotoka, pregrađivanja zbog zaštite od poplava, proizvodnje energije ili plovidbe trajno su izmijenili prirodne tokove i ugrozili staništa biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga će njihova obnova biti ključni preduvjet za dugoročno očuvanje.

More i ušća drže visoku ocjenu

Prijelazne i priobalne vode, koje obuhvaćaju osjetljiva ušća rijeka i more uz samu jadransku obalu, u većem dijelu zadržavaju dobro ili vrlo dobro ekološko stanje. Ipak, pod posebnim su povećalom tzv. prioritetne tvari – skupina specifičnih onečišćujućih tvari koje su izrazito opasne jer se zbog svoje postojanosti dugo zadržavaju u okolišu i nakupljaju u živim organizmima.

Nalazi hrvatskih stručnjaka u potpunosti se podudaraju s najnovijim europskim izvješćima. Europska unija vodnu sigurnost i klimatsku otpornost trenutačno drži na vrhu svojih prioriteta, a kao glavne prijetnje vodi izdvaja klimatske promjene, difuzne izvore onečišćenja (poput poljoprivrede) i postojane tvari.

Izvješće jasno podcrtava smjer u kojem Hrvatska mora nastaviti: nužna su daljnja ulaganja u sustave prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, smanjenje zagađenja na samom izvoru te okretanje modernim rješenjima utemeljenim na prirodi prilikom obnove vodotoka.

Napomena: Ovo se izvješće bavi isključivo stanjem voda u prirodnom okolišu. Praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće iz vodovoda i dalje se provodi odvojeno, kroz redoviti javnozdravstveni sustav.

Cjelovito Izvješće o stanju voda za 2025. godinu, kao i arhiva ranijih dokumenata, dostupni su svim građanima na službenim mrežnim stranicama Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“.