NAKON NIZA INTERVENCIJA, HGSS UPOZORAVA: „Zabluda o stranim turistima - Čak 75 posto spašenih su domaći državljani! Naplata spašavanja nije rješenje"

Nakon niza zahtjevnih intervencija na Biokovu, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) ponovno apelira na posjetitelje da ne podcjenjuju planine. Iako se u javnosti često raspravlja o uvođenju naplate troškova spašavanja za neodgovorne pojedince, iz HGSS-a poručuju kako rješenje leži u prevenciji i edukaciji, a ne u slanju računa koji bi mogao ugroziti ljudske živote.

Ljetne nesreće na priobalnim planinama često stvaraju privid da su strani turisti jedine žrtve vlastite neopreznosti. Međutim, službeni podaci HGSS-a potpuno demantiraju taj narativ.

„Gledano kroz cjelokupan godišnji rad HGSS-a, oko 75 posto osoba kojima pomažemo su hrvatski državljani, dok se na strane državljane odnosi oko 15 posto slučajeva“, ističu iz Službe.

Iako se tijekom ljetne sezone broj stranaca među unesrećenima povećava, domaći ljudi i dalje čine veliku većinu onih kojima je pomoć potrebna. Iz tog razloga, spašavatelji se oštro protive ideji naplate intervencija. Strah od visokih troškova mogao bi, upozoravaju, natjerati ljude u pogibeljnim situacijama da odgode poziv na broj 112, što bi moglo dovesti do tragičnih posljedica, prenosi Telegram.

Biokovo – zamka koja mami izravno s plaže

Biokovo se izdvaja kao jedan od najrizičnijih terena tijekom ljetnih mjeseci. Kombinacija ekstremnih visinskih razlika, teškog krša, visokih temperatura i neposredne blizine mora stvara lažni osjećaj pristupačnosti.

Turisti često izravno s plaže, bez adekvatne obuće, opreme i dovoljnih količina vode, kreću prema vrhovima.

Kako bi se skratilo vrijeme reakcije, Stanica Makarska tijekom ljeta organizira stalna dežurstva u svojoj bazi na samom Biokovu, dok su nacionalna dežurstva osigurana i u nacionalnim parkovima Paklenica te Plitvička jezera.

Općeniti porast broja intervencija posljednjih godina u HGSS-u objašnjavaju promjenom načina života. Sve veći broj ljudi slobodno vrijeme provodi u prirodi, a brzi razvoj pustolovnog turizma i ekstremni vremenski uvjeti dodatno opterećuju sustav koji u potpunosti počiva na volonterima. Naime, svih 1200 članova HGSS-a, raspoređenih u 25 stanica, svoj posao obavlja dobrovoljno i bez ikakve naknade.

Tehnologija olakšava potragu, ali K9 timovi ostaju nezamjenjivi

U modernim akcijama spašavanja HGSS se uvelike oslanja na naprednu tehnologiju – od dronova i termalnih kamera do digitalnih kartografija i aplikacije SigurneStaze.hr, koja je razvijena u suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom i Ministarstvom turizma. Ipak, naglašavaju da tehnologija ne može zamijeniti ljudsko iskustvo i procjenu na terenu.

Uz ljude, ključan faktor u potragama na nepreglednim terenima su potražni psi (K9 timovi). HGSS danas broji 57 K9 timova, od kojih 37 ima licencu za trenutni izlazak na teren, dok su ostali u procesu dugotrajne i zahtjevne obuke.

Zanimljivo je da povijest potražnih pasa u HGSS-u seže u vrijeme Domovinskog rata. Nakon što su na Mosoru spasili zalutalog pripadnika međunarodnih mirovnih snaga, on im je u znak zahvalnosti donirao prva dva potražna psa iz Walesa, čime je započela sustavna obuka spasilačkih pasa u Hrvatskoj.

Najbolja intervencija je ona koja se ne dogodi

Spašavatelji zaključuju s jasnom porukom – sigurnost u planini počinje prije samog odlaska na teren. Svaki planinar i izletnik dužan je pratiti sljedeća osnovna pravila:

• Redovito provjeravati vremensku prognozu.
• Nositi dovoljne količine vode i energetski bogate hrane.
• Kretati u ranim jutarnjim satima kako bi se izbjegle najviše temperature.
• Nositi čvrstu i primjerenu obuću (nikako japanke ili sandale).
• Realno procijeniti vlastite fizičke mogućnosti.

„Naša je želja da ljudi u prirodu odlaze sigurnije, pripremljenije i odgovornije. Ali kada pomoć zatreba, HGSS je tu“, poručuju iz Službe.

Lucija Lacković, Hina