Najveći svjetski otok možda skriva tajnu tranzicije na "čiste tehnologije", no postoji velika opasnost!

Grendland je posljednjih dana u fokusu svjetske javnosti zbog ozbiljnih namjera koje američki predsjednik Trump "njeguje"i razvija. No, zašto je toliko bitan, pojašnjava geolog Johnatan Paul.

Prema geologu Jonathanu Paulu, Grenland ima neke od najstarijih stijena na planetu te iznimnu koncentraciju prirodnih resursa, uključujući kritične sirovine koje su ključne za modernu tehnologiju i energetsku tranziciju.

Grenland posjeduje bogate rezerve rijetkih zemnih elemenata poput niobija, tantala, disprozija i neodimija, th. materijala ključnih za proizvodnju vjetroturbina, električnih motora i tehnologija budućnosti. Neke od tih ležišta, smještene duboko ispod ledenog pokrova, prema procjenama, mogle bi zadovoljiti više od četvrtine globalne potražnje za tim elementima.

Grenland obiluje drugim dragocjenim mineralima i metalima, uključujući zlato, grafit, bakar, olovo i željezo. U istočnom Grenlandu, prema podacima Geološkog zavoda SAD-a, pod ledom bi se moglo nalaziti i preko 30 milijardi barela ekvivalenta nafte i plina, otprilike koliko i ukupne zalihe sirove nafte SAD-a.

Prirodno se zapitati kako to da je Grenland "blagoslovljen" spomenutim bogastvima? Na otoku su se, piše Paul, izmjenjivale faze formiranja planina, rastezanja Zemljine kore i vulkanske aktivnosti. Upravo ta tri procesa generiraju različite tipove mineralnih i energijskih ležišta o kojima se piše.

Uvid u povijest planeta

Neki od najstarijih poznatih kamenih formacija na Zemlji pronađeni su upravo na Grenlandu, pa je otok iznimno bitan za razumijevanje rane povijesti planete.

A sada dolazimo do one najprjepornije točke. Naime, materijali i elementi u pitanju nalaze se duboko pod ledom (iako se topljenjem leda i to mijenja). Masovna eksploatacija tih "dostupnih" resursa stoga prema Paulu može samo ubrzati negativne posljedice klimatskih promjena.

Stroga su pravila na ovu temu ovdje na snazi od 1970 - ih, no kako će se ona držati u međunarodnom kontekstu sve većeg pritiska na otok, posebno američkog pritiska? Paradoks svih paradoksa stoga glasi: "Grenland bi mogao imati ključnu ulogu u globalnoj tranziciji s fosilnih goriva na čiste tehnologije zbog ogromnih zaliha kritičnih materijala. No, može li iskorištavanje tog bogatstva imati fatalne posljedice po naš planet, okoliš i lokalnu zajednicu?"

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

Premijer Grenlanda odbrusio Trumpu: “Bilo je dosta!”

Nakon ponovljene prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti kontrolu nad arktičkim otokom, javio se i Jens Frederik Nielssen. - Dosta je pritiska. Dosta je insinuacija. Dosta je fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Otvoreni smo za rasprave. Ali to se mora učiniti putem odgovarajućih kanala i u

Morski HRJosip Tokić