Prvog se dana mjeseca srpnja u Bruxellesu prebacuje palica predsjedanja Vijećem Europske unije - i to u ruke Danske, zemlje u kojoj navodno žive najsretniji ljudi. Možda na prvi pogled zvuči kao da je riječ o dalekoj, hladnoj skandinavskoj zemlji s kojom nas ne povezuje mnogo toga; međutim, Hrvatska i Danska dijele neke sličnosti, barem ako uzmemo u obzir statističke pokazatelje.
Ako ste ikada zapalili svijeću, zamotali se u dekicu i popili topli čaj bez ometanja, nesvjesno ste iskusili hygge, dansku inačicu naše fjake. Riječ je o životnoj filozofiji koja promiče jednostavne užitke i osjećaj ugode, a vrlo vjerojatno zahvaljujući upravo tome Danci slove za jednu od najsretnijih europskih nacija. No, osim uživanja u životu, što nam je još zajedničko s ovom zemljom, a po čemu se razlikujemo?
Danska je 1. siječnja 2024. brojala gotovo 6,0 milijuna stanovnika i činila udio od 1,3% u ukupnom stanovništvu Europske unije, dok je Hrvatska, s 3,9 milijuna, činila 0,9%, što obje svrstava u kategoriju manjih europskih zemalja. Sličnost postoji i u odnosu broja žena na sto muškaraca. Naime, u 2024. u Danskoj je bilo 101,1 žena na 100 muškaraca, a u Hrvatskoj 105,9, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Ako se malo odmaknemo od demografskih podataka i pogledamo podatke tržišta rada, pohvalno je da i Hrvatska i Danska imaju rast stope zaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu za osobe u dobi između 20 i 64 godine, koja je u Hrvatskoj, ako promatramo posljednje desetljeće, štoviše u kontinuiranom porastu.
Ono gdje razlike među ovim dvjema zemljama postaju ipak nešto osjetnije jesu gospodarski pokazatelji poput inflacije i BDP-a. U Danskoj je prosječna godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u 2024. godini iznosila 1,3%, dok je u Hrvatskoj u istom periodu iznosila 4,0%. A što se pak tiče BDP-a po stanovniku, u Danskoj je on u 2024. bio čak tri puta veći nego u Hrvatskoj.
Lego kocke možda jesu najpoznatiji danski proizvod, no ipak nisu proizvod koji smo iz te zemlje tijekom prošle godine najviše uvezli. Naime, prema podacima robne razmjene, u 2024. smo iz Danske uvezli najviše lijekova, i to u vrijednosti od 38,2 milijuna eura, a upravo su lijekovi proizvod koji smo ujedno najviše i izvezli te godine u Dansku, i to u vrijednosti 23,4 milijuna eura. Inače, ukupna vrijednost uvoza iz te zemlje u 2024. iznosila je 312,2 milijuna eura, a izvoza dvostruko manje - 146,1 milijun eura.
Danska je zemlja koja, baš kao i Hrvatska, ima razvijen turizam koji se oslanja na prirodne ljepote i kulturnu baštinu, a na posjet toj zemlji u prošloj se godini u organizaciji hrvatskih putničkih agencija odlučilo oko tisuću domaćih turista, koji su ukupno ostvarili gotovo 3 500 noćenja. Da i Danci rado posjećuju Hrvatsku govori podatak o ukupno 132 tisuće dolazaka i gotovo 800 tisuća noćenja turista iz te skandinavske zemlje ostvarenih u komercijalnom smještaju u 2024. Danski su turisti u Lijepoj Našoj u prosjeku boravili 6,1 noći. Od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj u 2024., turisti iz Danske najviše su noćenja ostvarili u srpnju, i to ukupno 570 tisuća (71%).
Osim toga, ima i državljana Danske kojima je Hrvatska postala dom, a njih je prema podacima Popisa 2021. bilo ukupno 43.
Danskoj želimo puno uspjeha u odgovornom zadatku koji joj predstoji uz želju da svoj životni optimizam prenese na sve europske zemlje tijekom svog šestomjesečnog predsjedanja!
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Josip Tokić
Josip Tokić
Jurica Gašpar
Da nas je internet posve preuzeo, da ne možemo prestati scrolati reelove, da non stop gledamo zaslone mobilnih telefona, to
Novi japanski ministar obrane Shinjiro Koizumi nedavno je javno pozvao na nabavu nuklearnih podmornica, što bi bio značajan strateški pomak
Najmanje je 12 osoba poginulo, a za oko 50 se još uvijek traga nakon što je odron zemlje pogodio dva
Teretni je brod plovio pod ruskom zastavom i navodno prevozio suncokretovo ulje od Rusije do Gruzije. Brod je javio da
Jadranski web portal
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
