3 min. čitanja

Nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda u Kastavu

Nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda u Kastavu
Foto: Pixabay

KASTAV - U Hrvatskoj ima 460.827 košnica i 9.190 pčelara, u boljim godinama proizvede se oko 8.000 tona meda, a lani je uvoz meda iz trećih zemalja i unos iz EU zemalja povećan za 41 posto, na 2.430 tona.

Podaci su to s 11. Nacionalne konferencije o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda “Izazovi EUR-a i Schengena”, koja se u petak održava u Gradskoj vijećnici Grada Kastva.

Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta u Rijeci naglasio je u svom predavanju da je informirani potrošač najveći saveznik pčelara, da hrvatsko tržište ima puno sličnosti s europskim, ali da domaći sustav ima i nedostataka te da bi trebao bolje štititi hrvatske potrošače meda.

Lušić ističe da je premalo referentnih informacija te se nedovoljno zna o vrijednosti domaćeg tržišta pčelinjih proizvoda i da na tome treba raditi kako bi se postigla bolja integracija s EU tržištem.

Prema podacima iz HGK, u Hrvatsku su 2019. uvezene i unesene 1494 tone meda ukupne vrijednosti 21,7 milijuna kuna. Uvezene i unesene količine meda u Hrvatsku su u 2020. narasle na 1714 tona, a već 2021. su, u odnosu na prethodnu godinu, povećane za 41 posto, na 2430 tona.

Vrijednost uvezenog i unesenog meda je 2020. bila 24,9 milijuna kuna, a 2021. je narasla za 70 posto, na 42,2 milijuna kuna.

Najviše je meda lani uvezeno i uneseno iz Španjolske (748 tona), Poljske (680 tona) i Kine (552 tona) po cijenama od 14,39 kuna, 21,66 kuna te 12,05 kuna po kilogramu pa se pčelari pitaju kako je to moguće.

Med se uvozi i iz Njemačke, Ukrajine te još14 zemalja

Lušić je, govoreći o vrijednosti cijelog hrvatskog pčelarskog sektora, naglasio je da on obuhvaća puno elemenata, od košnica, opreme i pribora, preko registracije, prihrane, inovacija, školovanja, natjecanja, analize, sajmove… te da se procjenjuje na oko milijardu kuna na godinu.

Spomenuo je i ovogodišnje istraživanje ispravnosti deklaracija medova u pet lanaca supermarketa u Hrvatskoj, u kojem je utvrđeno da je od 57 uzoraka glavnih dobavljača, njih 13 posve sukladno sadržaju. Kod 44 uzorka je utvrđen neki oblik nesukladnosti, dok se kod četiri uzorka radilo o dovođenju potrošača u zabludu, s elementima prevare.

Lušić je naglasio da informacije o medu moraju biti u skladu s propisima i zahtjevima referentnih nacionalnih propisa i propisa EU.

Hrvatska je usvojila i na snazi je obvezno označavanje zemlje ili svih zemalja podrijetla svih medova na hrvatskom tržištu, a proizvodi koji su stavljeni na tržište do kraja 2018. mogli su se na njemu nalaziti do isteka zaliha.

Takvo obvezno označavanje svih zemalja porijekla meda na etiketi uvele su još Italija i Grčka, a najavilo je još nekoliko zemalja.

Lušić je pokazao je primjer deklaracije na kojoj je bila „mješavina meda iz EU i Izvan EU“, a koja je, nakon što je ukazano na nepravilnost, pravilno deklarirana pa su kao zemlje porijekla navedene „Mađarska, Ukrajina, Čile, Rumunjska, Argentina, Meksiko, Tajland, Bugarska, Kuba, Španjolska, Turska, El Salvador, Grčka, Urugvaj, Vijetnam“ te je razvidno da je riječ o mješavini meda iz čak 15 zemalja.

Pčelari nisu dovoljno zaštićeni od nekvalitetne uvozne konkurencije

Pčelari su u raspravi navodili da inspekcije provode nadzore, ali nedovoljno pa pčelari stoga sami moraju preuzimati inicijativu, no prije analize moraju uplatiti 5000 kuna troška analize po uzorku, koji im se vraća ako se utvrdi da je riječ o patvorenom medu.

U raspravi se moglo čuti da je sav med koji ulazi u Hrvatsku prošao sve analize, ali pčelari smatraju da naš sustav nema dovoljno kapaciteta te da pčelari nisu dovoljno zaštićeni od nekvalitetne uvozne konkurencije.

Na tržištu se, ističu, nalazi i gluktozno-fruktozni sirup u koji se potapa ljekovito bilje, a spomenut je i primjer manjih pakiranja, koja se prodaju kao suveniri, u kojima se prodaje proizvod koji, iako izvana sliči medu, nije deklariran kao med, ali ga kupci kupuju misleći da je med, po visokim cijenama.

Neki pčelari, pak, procjenjuju da je patvoreno 30 do 40 posto meda uvezenog u Hrvatsku.

Nakon konferencije, u subotu 8. listopada u srednjovjekovnoj kastavskoj Gradskoj loži bit će održan javni skup za građanstvo „4. Zeleno-plave pčelarske orijentacije  – Kad se susretnu zelena i plava pčelarska Hrvatska”, na kojemu će biti priređena vođena degustacija odabranih medova Primorja i kontinenta te prikaz najčešćih patvorina meda uz stručno vođenje, prenosi N1.

Hina

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.