JESMO LI (NE)SRETNA NACIJA? Svjetsko istraživanje smjestilo Split među top 250 najsretnijih gradova i jedini je u Hrvatskoj na tom popisu!

SPLIT — Objavljeni su rezultati velikog globalnog istraživanja Happy City Index za 2026. godinu, koje je obuhvatilo oko 1.000 svjetskih gradova. Ovo prestižno istraživanje rangira gradove na temelju ukupnog zbroju bodova iz šest ključnih područja života: statusa građana, načina upravljanja, kvalitete okoliša, snage gospodarstva, dostupnosti zdravstvene skrbi te razvijenosti mobilnosti i prometa.

Dok samim vrhom ljestvice tradicionalno dominira europski sjever, domaća javnost s najviše je interesa popratila plasman hrvatskih gradova.

Split jedini obranio boje Hrvatske

Među prvih 250 najsretnijih gradova svijeta ugurao se samo jedan hrvatski predstavnik. Riječ je o Splitu, koji je zauzeo 183. mjesto. Iako se na prvu ruku pozicija u donjem dijelu top 250 liste ne čini spektakularnom, činjenica da je Split jedini grad iz Hrvatske koji je zadovoljio stroge kriterije ovog indeksa daje ovom plasmanu itekakvu težinu. Ostali hrvatski gradovi, uključujući i glavni grad Zagreb, ostali su izvan elitnog društva prvih 250.

Skandinavci i dalje nedodirljivi na vrhu

Što se tiče samog vrha ljestvice, iznenađenja zapravo nema. Titulu najsretnijeg grada na svijetu u 2026. godini ponio je danski Kopenhagen. Odmah iza njega smjestili su se finski Helsinki te švicarska Ženeva.

Da je Europa, a posebice njezin sjeverni dio, najbolje mjesto za život prema ovim kriterijima, dokazuje i ostatak vodeće sedmorke. Prvih sedam mjesta na svijetu, kako prenosi N1, zauzimaju:

1. Kopenhagen
2. Helsinki
3. Ženeva
4. Uppsala
5. Tokyo
6. Trondheim
7. Bern

Jedina iznimka u ovom europskom bloku na samom vrhu je japanski Tokyo, koji je visoku poziciju osigurao zahvaljujući brutalno efikasnoj mobilnosti, gospodarstvu i zdravstvenom sustavu.

Ovo istraživanje još je jednom pokazalo da sreća u urbanim sredinama ne ovisi samo o klimatskim uvjetima i geografskom položaju, već ponajprije o zelenim politikama, stabilnoj ekonomiji i visokom životnom standardu građana – poljima na kojima hrvatski gradovi, očito, još uvijek imaju prostora za napredak.

I.B.