Na današnji dan prije 533 godine Kolumbo je ugledao tlo Amerike - Cijeli život je mislio da plovi obalama Azije!

Na današnji dan, 12. listopada 1492. godine, talijanski istraživač Kristofor Kolumbo prvi put je kročio na tlo koje je kasnije postalo poznato kao Amerika. Iako se često kaže da je Kolumbo "otkrio Ameriku", ispravnije je reći da je predstavio ovaj kontinent Zapadnoj Europi svojim plovidbama u službi španjolskih kraljeva, Ferdinanda i Izabele.​

Kolumbo je krenuo na svoje prvo putovanje preko Atlantika s tri broda: Niña, Pinta i Santa María. Njegov cilj bio je pronaći zapadni morski put do Indije, ali je, umjesto toga, 12. listopada 1492. godine u rano jutro ugledao kopno i iskrcao se na otok Guanahaní, koji je nazvao San Salvador. Vjerovao je da je stigao do Azije, pa je za autohtone stanovnike ove zemlje pogrešno nazvao Indijancima.​

Nakon iskrcaja na San Salvador, Kolumbo je u narednim tjednima posjetio još nekoliko otoka, uključujući Kubu i Hispanjolu (današnje Haitije i Dominikansku Republiku), uvjeren da se nalazi u azijskim teritorijima. Tijekom života je obavio ukupno četiri plovidbe, ali nikad nije shvatio da je otkrio potpuno novi kontinent, već je mislio da plovi obalama Azije.​

Kolumbovo putovanje otvorilo je put masovnoj europskoj kolonizaciji i trajno promijenilo sudbinu oba kontinenta, utječući duboko na povijesni tijek, ekonomiju i stanovništvo.

Iako nije bio prvi čovjek koji je kročio na američko tlo (autohtoni narodi su ovdje živjeli tisućama godina, a vikinzi su stigli na sjeverni dio kontinenta prije Kolumba), njegovo otkriće označilo je početak nove ere u globalnoj povijesti. Njegova plovidba također je ojačala uvjerenje u okruglost Zemlje i potaknula daljnja istraživanja i naseljavanje Novog svijeta.​

Kristofor Kolumbo umro je 1506. godine ne shvaćajući u potpunosti važnost i opseg svog otkrića. No njegovo ime ostalo je trajno simbolom doba velikih otkrića i epskih pomorskih pustolovina koje su oblikovale svijet kakav danas poznajemo.​

Dakle, 12. listopada 1492. obilježava se kao dan velikog otkrića, koji je unio nove perspektive i započeo duboke promjene u povijesti čovječanstva.

Kolumbo nikad nije kročio na kopno današnjeg SAD-a

• Njegovo pravo ime nije bilo Christopher Columbus. Rođen je u Genovi, a na talijanskom je poznat kao Cristoforo Colombo, na španjolskom kao Cristóbal Colón, dok su se koristila i druga imena i nadimci. Postoji čak teorija da je ime preuzeo od pirata Colombo.​
• Brodovi na kojima je plovio nisu imali službena imena Niña, Pinta i Santa Maria. U to vrijeme u Španjolskoj bi se brodovi zvali po svecima, a nadimci su bili uobičajeni. La Niña, na primjer, vjerojatno je bio nadimak za brod Santa Clara, a ime Pinta nije poznato.​
• Kolumbo nikada nije kročio na kopno današnjih Sjedinjenih Američkih Država. Njegova četiri putovanja odvijala su se uglavnom na Karibima, uključujući Bahame, Kubu, Hispaniolu, Jamajku, te dijelove Srednje i Južne Amerike.​
• Njegovi ostaci nisu počivali mirno. Nakon smrti u Španjolskoj 1506., njegovi su se posmrtni ostaci više puta selili između Španjolske, Dominikanske Republike i Kube. Danas obje zemlje tvrde da posjeduju njegove ostatke.​
• Na četvrtom putovanju završio je zarobljen na Jamajci i kako bi prisilio domorodce na poslušnost, iskoristio je znanje o pomrčini mjeseca iz astronomskog almanaha kojeg je imao, tvrdeći da će "ukloniti svjetlo mjeseca" ako nisu poslušni. Kad je pomrčina zaista nastupila, natjerao ih je na poslušnost, a mjesec je zatim "vraćen".​
• Kolumbo je potpisao ugovor sa španjolskim kraljevima u kojem je dobio titule admiral, viceroy i guverner za nova područja koja otkrije, te pravo na deset posto svih “blaga” koje pribavi u novim teritorijima. Svojim je djelovanjem imao jasne motive bogatstva i vlasti.​
• Prvi koji je shvatio da Kolumbo nije otkrio daleki istok nego novi kontinent bio je Amerigo Vespucci, po kome je i novi kontinent dobio ime - Amerika, a ne Kolumbija.​

Ove činjenice pokazuju da je Kolumbo bio povijesna ličnost puno složenija od škole naučenih mitova.

Prvi europljanin na tlu Amerike 500 godina prije Kolumba, bio je Viking!

Prvi europljanin za kojeg se smatra da je stupio na tlo Amerike prije Kristofora Kolumba bio je vikinški istraživač Leif Erikson. Povijesni izvještaji i arheološki dokazi pokazuju da je Leif Erikson oko godine 1000. naše ere stigao u područje koje je danas dio Kanade, na otok Newfoundland, na mjesto poznato kao L'Anse aux Meadows. To ga čini prvim poznatim Europljaninom koji je kročio u Novi svijet barem oko pet stoljeća prije Kolumba.​

L'Anse aux Meadows je UNESCO-va svjetska baština, s ostacima skandinavskih drvenih građevina, koje su vikinzi koristili kao naselje i mjesto za zimovanje za popravak svojih brodova. Za razliku od Kolumba, koji nije ulazio na kopno Sjeverne Amerike, već je putovao kroz Karibe, Erikson je učinio trajniji i konkretniji kontakt s kopnom današnjeg američkog kontinenta.​

Dakle, iako Kolumbo često nosi zaslugu za „otkriće“ Amerike u europskoj povijesti jer je svojim putovanjem uvelike utjecao na širenje znanja i kolonizaciju, prvi stvarni europski dolazak na američko tlo pripada Leifu Eriksonu i vikinškim istraživačima iz 11. stoljeća.

Jurica Gašpar