Morski biolog upozorava: "Pravilnici su užas, morski ježinci vade se pretjerano i to će imati svoje posljedice!"

Vađenje morskih ježinaca može imati ozbiljne posljedice na morski ekosustav. Ježinci se hrane algama i sprječavaju njihovo pretjerano bujanje. Ako ih se previše izvadi, alge se mogu nekontrolirano razmnožiti i "ugušiti" morsko dno.

Ovo može imat pogubne posljedice po bioraznolikost upozorava morski bilog Petar Kružić u tekstu kojeg je objavio na Facebooku i dodaje kako je upravo to ono što se događa u Hrvatskoj. Ne samo zbog pretjeranog izlova koji se može svaliti na leđa nesavjesnih pojedinaca, da se blago izrazimo, već i zbog lošeg zakonskog okvira.

- Prema Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem (NN 30/2021), zabranjeno je sakupljanje, posjedovanje, iskrcaj i stavljanje u promet morskih ježinaca čiji promjer tijela iznosi manje od 50 mm. I ono najbolje (ili najgore), prema istim propisima, na jedno takvo rješenje može se sakupljati maksimalno 300 kg ježinaca dnevno po povlastici. To je enormno puno za samo jedan dan. Često se pitam tko je to izračunao da se „neće ugrozit ravnoteža u podmorju“ vađenjem 300 kg ježinaca dnevno. Za napomenu, rekreativno sakupljanje nije dozvoljeno ovim pravilnikom. I tu dolazimo do nebuloza koja nam stalno serviraju oni koji bi se trebali bavit očuvanjem prirode - napisao je morski biolog Petar Kružić.

Vade se najčešće dvije vrste, hridinski ježinac (Paracentrotus lividus) i crni ježinac (Arbacia lixula), vrste koje nalazimo od površine do 20-tak metara dubine. Povlasticu (odobrenje) za gospodarski ribolov, te posebno rješenje za uzimanje iz prirode morskih ježinaca izdaje Ministarstvo poljoprivrede (Uprava ribarstva).

Isti slučaj i sa trpovima

- Isto se napravilo sa trpovima, koji su bili strogo zaštićeni u RH, pa su maknuli zaštitu kako bi ih mogli sakupljat i slat u Kinu. Tamo je to „afrodizijak“, a znamo da to Kinezima treba, jerbo im je populacija stvarno mala. Trpovi inače čiste morsko dno gutajući sediment i probavljaju organsku tvar. Vrlo korisne životinje, pogotovo uz kanalizacijske ispuste i marikulturu. Uvidjevši grešku, nakon pobune struke, trpovi su stavljeni pod trajni lovostaj - nastavlja Kružić.

No, vratimo se na ježince. Morski ježinci se vade i jedu prvenstveno zbog njihovih gonada, koje se u kulinarstvu često nazivaju "ikra" ili japanski "uni" (koristi se u sushiju i sashimiju). U mnogim mediteranskim zemljama (Italija, Francuska, Grčka, a priča se i Hrvatska), te u Japanu gonade ježinaca se smatraju morskom poslasticom. Gonade imaju intenzivan okus koji podsjeća na spoj mora, algi i joda i bogate su proteinima, zdravim mastima (omega-3), vitaminima (posebno A i E), te mineralima (cink, željezo, jod). Na Mediteranu se uglavnom jede sirov (direktno iz mora, s malo kruha i vina) ili u jelima poput pašte ili rižota.

No, uzalud nam gastromski pregled nastavimo li s ovoakvom praksom!

Naime, invazivne alge (poput novootkrivene smeđe alge Stypopodium schimperi), i alge koje rastu gdje je povećan unos hranjivih tvari (upwelling, kanalizacija, marikultura…) posljednjih desetak godina bujaju po cijelom Jadranu. Ježinci su organizmi koji bi donekle mogli stavit te alge pod kakvu, takvu kontrolu.

- Izvadimo li ježince (i nahranimo susjede) malo tko ostaje za borbu protiv masovnog rasta alga. Zadnjih par godina ronioci na Jadranu sve češće javljaju o lokacijama gdje su ježinci u potpunosti nestali. Možda temperatura mora, ali ipak sigurniji razlog je vađenje. I to nekontrolirano. Jer kod nas nema kontrole. Policija pogleda ima li netko dozvolu (povlasticu) i to je to. Nema vaganja, mjerenja i kažnjavanja kao u zapadnim, razvijenim i uređenim državama. Ježinci sporo rastu i trebaju nekoliko godina da postanu spolno zreli, pa se populacije teško oporavljaju od masovnog izlova. Nadzor vađenja ježinaca trebale bi provoditi dvije inspekcije (zaštite prirode i ribarska). Ali… - piše dalje morski biolog Kružić.

Pametno bi bilo na sličan način razmišljat i u slučaju borbe protiv invazivnih vrsta, npr vatrenjača iliti ribe lav (Lionfish za one koji rone u tropima).

- Osim direktnih akcija izlova ronjenjem, vrste koje se hrane tom invazivnom vrstom su murine, kirnje i hobotnice. Možda ne bi bilo loše razmišljat o zaštiti tih vrsta ili bar o nekom dužem lovostaju. Pa sad, ako se netko pita, zašto ne vadit organizme koje moramo izbjegavat kad ulazimo u more, jer boli kad stanemo na njih, pogledajte slike dolje kako izgleda podmorje kad nestanu (iliti, izvade se) ježinci. Nije lijepo… - završava Kružić.

J.T.