4 min. čitanja

Mnogi tvrde da nalaze žive periske - Ne, niste! Ako izgledaju ovako, naišli ste samo na još jedno groblje

Mnogi tvrde da nalaze žive periske - Ne, niste! Ako izgledaju ovako, naišli ste samo na još jedno groblje
Foto: Čitateljica

Plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana, poznata pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Raste na dubinama do 30 m u obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica koje proizvode mnogo organske tvari kojom se periske hrane i upravo tu one dosežu velike dimenzije, odnosno mogu narasti i do 120 cm. Površina mlađih periski prekrivena je ljuskama, no starije su obrasle algama, mahovnjacima, cjevašima, spužvama i ostalim sjedilačkim organizmima. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja. No hoće li dovoljno poživjeti da joj se iz prve ruke dive i oni koji se tek trebaju roditi, ili će nove generacije o ovoj ekstremno ugroženoj vrsti učiti samo iz udžbenika?

Masovno izumiranje periski prvi put je zabilježeno 2016. godine na jugoistočnoj obali Španjolske. Masovni pomori periski od tada su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji.

U svibnju 2019. godine utvrđen je pomor periski u Parku prirode Lastovo, a u siječnju 2020. godine na Pelješcu. Nakon toga utvrđen je pomor periski i na drugim područjima Jadrana.

Kako se navodi u znanstvenom radu M. Pamić s Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, masovno izumiranje periski dogodilo se zbog infekcije parazitom Haplosporidium pinnae.

Gomila neukih komentara po medijima i društvenim mrežama

Nakon rijetkih objava o doista živim periskama, nailazimo i na velik broj komentara onih koji tvrde da su ih vidjeli na desetke, pa i stotine i negiraju njihovo izumiranje. Mnogi ljudi ignoriraju činjenicu da ova vrsta izumire, a drugi jednostavno ne znaju da ljuštura periske ne znači i živa školjka. Poznat je primjer jedne učiteljice iz Metkovića koja je za pet minuta slave ispričala gomilu gluposti medijima, koji su ne provjeravajući činjenice prenijeli da u dolini Neretve ima živih periski, jer ih je ona eto "roneći napipala nogama i osjetila da su čvrste".

Takve školjke su žive jednako kao što bi kostur značilo živ čovjek, ili da groblje znači gužva na subotnjoj špici. Ima doduše i dobronamjernih ljudi koji bi željeli skrenuti pozornost na možda novi pronalazak polja živih periski, no to, nažalost u najvećoj većini slučajeva, kao i u slučaju ovih fotografija koje je naša čitateljica (hvala joj!) snimila kod luke Kneže na otoku Korčuli, pokazuje samo ljušture bez mesa i bez trunke života.

Foto: Čitateljica

Akcija "Jeste li ih vidjeli?"

Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja putem akcije „Jeste li ih vidjeli?“ poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene žive jedinke plemenite periske. Cilj akcije je identifikacija i očuvanje živih jedinki plemenite periske u prirodi te praćenje stanja populacije plemenite periske koja je trenutno pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru.

Akcija „Jeste li ih vidjeli?“, vezana uz plemenitu perisku (Pinna nobilis) u Jadranskom moru, aktualna je kroz cijelu godinu, no njen značaj najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima, kada je povećana mogućnost uočavanja morskih organizama u njihovom prirodnom staništu.

Foto: Čitateljica

Sve je manji broj živih jedinki u moru pa je za opstanak vrste ključno pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i stvoriti prirodni „imunitet“.

Od prve pojave zaraze i masovnog pomora u hrvatskom dijelu Jadranskog mora potvrđeno je tek20-ak živih jedinki plemenite periske u prirodi, na različitim lokacijama duž Jadrana.

Kako znamo da je periska živa?

Pri identifikaciji živih jedinki plemenite periske u prirodi potrebno je provjeriti reagira li jedinka zatvaranjem ljušture na vanjski podražaj, odnosno na kretanje morske vode u njenoj neposrednoj blizini. Naime, uspravna ljuštura plemenite periske u sedimentu ne podrazumijeva nužno i živu jedinku. Više o identifikaciji i prepoznavanju živih jedinki plemenite periske u moru dostupno je OVDJE.

Sve informacije o živim jedinkama plemenite periske, lokacijama na kojima ste ih opazili i fotografije mogu se dojaviti putem ove poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ili na adresu vrste@mingor.hr.

Foto: Čitateljica

Uzimanje periske, žive ili uginule jednako je kažnjivo, bez ikakve iznimke i opravdanja!

U sklopu Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju Barcelonske konvencije, periska se nalazi na Popisu vrsta pred istrebljenjem i ugroženih vrsta.

Kazne za vađenje periski regulirane su Zakonom o zaštiti prirode. Za fizičku osobu koja vadi periske predviđena je kazna od 7.000,00 do 30.000,00 kuna, a za njezino uništavanje određena je odšteta u visini od 500,00 kuna.

I ne, ne smijete izvaditi njenu ljušturu čak ni kad nije živa, ne smijete je posjedovati, čak i ako tvrdite da ste je "našli" na plaži ili u plićaku. Periska u vašim rukama znači i krivično gonjenje.

Jurica Gašpar

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.