Mljetski vez - Tradicija koja se radionicama čuva od zaborava

Još prije petnaestak godina radionice mljetskog veza pokrenulo je Društvo Baština Dubrovnik, a Mljećke vezu i danas i tako čuvaju tradiciju otoka.

Nakon završetka turističke sezone dolazi vrijeme za radionice mljetskog veza. Još 2006. pokrenulo ih je Društvo "Baština Dubrovnik". Marija Nodilo učila je postupno, a danas ona prenosi znanje, u međuvremenu je s polaznicama obnovila dijelove tradicijske ženske nošnje.

- Učio se bijeli vez pa se radila košulja, pa kapica škufija i s bojom se vezlo i onda su se plele sa stražnje strane od te kapice, radili smo pas. Nadamo se još na jesen da će ići obnova gunje, suknje od raše i da ćemo je uspjeti složiti i obojati, za HRT-ovu emisiju More rekla je Marija Nodilo iz Društva "Baština" Dubrovnik.

Za bolji dojam održana je mala modna revija u Rimskoj palači u Polačama, a elementi ženske nošnje potječu još iz antike.

- Sastoji se od gunja s prsima, mljetske košulje sa kolarinom, škufije, ispod škufije ima končijer koji sve to drži i još ide marama preko - rekla je polaznica radionice Marija Matana.

Rasplet ili početak čipke vrlo je zahtjevan i jedan je od najranijih oblika europske čipke poznat još od 12. stoljeća diljem starog kontinenta.

- Najteže je izvući ove žice i onda polako ovo radite. To se mora raditi na robi koja nije oprana, to je pravi originalni recept kroja mljetske košulje - kazala je Marija Stražičić, polaznica radionice.

- Treba početi s izvlačenjem niti, kad se niti izvlače one se uleću i što je više ažura napravljeno to je bogatija košulja - dodala je Matana.

Očuvanje tradicije

Marija Matana jedina je rođena Mljećka, ostale polaznice su vezilje mljetske nevjeste, no s jednakim žarom posvetile su se izvornom ručnom radu od košulje pa do suvenira.

- Ja sam napravila kapu i maramu, to je mljetski faculet i isto se ručno vezlo - rekla je Linda Dabelić, polaznica radionice.

- Radila sam jastučnice s detaljima mljetskog veza, to je lavanda unutra, može se poklanjati gostima ili se prodati. Onda sam upotrijebila mljetski vez na jastučnicama - istaknula je Stražičić.

- Kultura otoka je nešto što je vrijedno za vidjeti i to se cijeni - dodala je Nodilo.

Za razliku od ženske nošnje, muška se već početkom 20. stoljeća potpuno izgubila pa su muškarci vrlo rano usvojili građansko ili pučko odijevanje dok žene nošnju nose u posebnim prigodama.

- Tko je naslijedio od svekrve nošnju oblači se za svetog Vlaha, svetog Nikolu, Velu Gospu, fešte i onda obuku žene mljetsku nošnju i lijepo je to vidjeti - naglasila je Dabelić.

- Moja su se djeca oblačila, plesala i onda s obzirom na to postoji potreba za komadima odjeće, a isto tako ispuni se zimsko vrijeme, mi tu ostanemo sami - dodala je Nodilo.

Nije baš da žene zimi na otoku nemaju posla, no jedino tada imaju dovoljno vremena posvetiti se održavanju tradicije i očuvanju etno baštine Mljeta, piše HRT.

I.G.