MLADI OTOČANI JASNI: Evo kojih 5 ključnih mjera traže za ostanak na hrvatskim otocima

Visoke cijene nekretnina, gubljenje veze s rodnim krajem tijekom studija i odlazak na kopno zbog svakog specijalističkog pregleda samo su dio svakodnevnih izazova s kojima se susreću mladi na hrvatskim otocima.

Na online radionici „Ostati ili otići? – mladi i budućnost otoka“, održanoj u sklopu projekta „Island Youth for Global Change” (IYGC), mladi otočani ponudili su konkretna rješenja i usuglasili pet ključnih mjera koje bi im omogućile dugoročan život na otoku.

Projekt provode Pokret otoka i LAG 5 u sklopu poziva GEAR UP!, a sudionici radionice usmjerili su se na pet ključnih područja: stanovanje, uvjete rada, visoko obrazovanje, zdravstvenu skrb te društveni život izvan turističke sezone.

1. Prostor za društveni i sportski život izvan sezone

Izvan ljetnih mjeseci društveni, sportski i kulturni sadržaji na mnogim otocima gotovo u potpunosti zamiru. Mladi naglašavaju kako su spremni sami organizirati aktivnosti, ali im nedostaje osnovna infrastruktura.

• Rješenje: Predlaže se da gradovi i općine raspisuju javne pozive putem kojih bi mladima ustupili prostore, osnovni materijal i početnu podršku za osnivanje sportskih klubova ili organizaciju događaja, nakon čega bi mladi sami preuzeli vođenje aktivnosti.

2. Sufinanciranje kupnje prve nekretnine

Cijene nekretnina na otocima većima su dijelom nedostupne lokalnom stanovništvu, što je istaknuto kao jedna od najvećih prepreka za osnivanje obitelji na otoku.

• Rješenje: Uvođenje modela u kojem lokalna samouprava sufinancira kupnju stana ili kuće. Zauzvrat, kupac se obvezuje na dugoročni život na otoku. U slučaju ograničenih sredstava u proračunu, prednost bi imala deficitarna zanimanja.

3. Jednak tretman domaćih radnika i cjelogodišnji smještaj

Pronalaženje priuštivog smještaja za radnike koji na otoku borave cijelu godinu predstavlja velik problem, pri čemu je upozoreno i na nejednakost u uvjetima rada. Dok strani radnici uz plaću često imaju osiguran besplatan smještaj, prehranu i režije, domaći radnici ostaju bez tih pogodnosti.

• Rješenje: Izgradnja ili uređenje cjelogodišnjih objekata za smještaj zaposlenika (staff house) dostupnih domaćim radnicima. Alternativno, predlaže se da domaći radnici ostvare pravo na jednake pogodnosti ili na novčanu naknadu u iznosu koji bi poslodavac inače izdvojio za njihov smještaj (npr. oko 200 eura mjesečno).

4. Očuvanje veze studenata s otokom

Tijekom četverogodišnjeg ili petogodišnjeg studija na kopnu, veza mladih s otokom postupno slabi, što često rezultira trajnim odlaskom.

• Rješenje: Sufinanciranje barem jednog putovanja kući mjesečno od strane općina te osnivanje i financijska podrška udrugama otočnih studenata u sveučilišnim gradovima (po uzoru na uspješan primjer lošinjske studentske udruge u Zagrebu).

5. Dolazak liječnika specijalista na otok

Putovanje na kopno radi rutinskih ili specijalističkih pregleda iziskuje velik financijski i vremenski trošak za otočke obitelji.

• Rješenje: Organizacija dolazaka liječnika specijalista na otok jednom do dva puta mjesečno, prema unaprijed utvrđenom rasporedu, čime bi se primarna zdravstvena zaštita podigla na znatno višoj razini.

D.G.