2 min. čitanja

MISTERIJ JADRANSKIH UVALA Zašto plastična boca na našem otoku često nije iz Hrvatske?

MISTERIJ JADRANSKIH UVALA Zašto plastična boca na našem otoku često nije iz Hrvatske?
Foto: Damir Zurub / Roniti se mora

Plastična boca pronađena u tihoj otočnoj uvali možda nije odbačena na tom otoku, pa čak ni u Hrvatskoj. Otpad putuje rijekama, odvodnim sustavima, vjetrom i morskim strujama, a prirodna obilježja Jadrana određuju gdje će se na kraju nakupljati.

Najveći dio problema počinje na kopnu

Neuređena odlagališta, otpad ostavljen na plažama, gradske i turističke aktivnosti, industrija te nedostaci u sustavu prikupljanja otpada među glavnim su izvorima predmeta koji završavaju u moru. Kiša i bujični tokovi mogu ih odnijeti u kanale i rijeke, a lagane predmete, osobito plastiku, vjetar može prenijeti izravno s kopna.

U priobalju pritisak raste ljeti, kada se višestruko povećavaju broj stanovnika i potrošnja. Ipak, vidljivi otpad na plaži samo je dio ukupne slike. Dio predmeta ostaje plutati, dio se zadržava ispod površine, a velik dio tone i taloži se na dnu, često izvan dosega uobičajenih akcija čišćenja.

Morske struje ne poznaju granice

Površinsko kruženje vode u Jadranu, riječki dotoci i vremenske prilike utječu na kretanje plutajućeg otpada. Predmeti mogu prijeći velike udaljenosti i završiti na mjestima udaljenima od izvora. Posebno su izložene uvale okrenute prema prevladavajućim vjetrovima i strujama, u kojima se otpad zadržava i iznova naplavljuje.

Istraživanja navedena u dostavljenim materijalima pokazala su da znatan dio otpada pronađenog na pojedinim hrvatskim obalama može potjecati iz drugih jadranskih zemalja. To potvrđuje da se problem ne može rješavati samo lokalno. Potrebni su usporedivi podaci i dogovorene mjere na razini cijelog Jadrana.

Zašto je važno utvrditi podrijetlo

Prilikom čišćenja nije dovoljno zabilježiti samo ukupnu masu. Vrsta predmeta, natpisi, proizvođačke oznake, stanje materijala i mjesto pronalaska mogu pomoći u prepoznavanju izvora i putova unosa. Tek kada znamo odakle otpad dolazi, moguće je osmisliti ciljanu prevenciju.

Ako na nekom području prevladava ambalaža povezana s boravkom na plaži, rješenja se traže u infrastrukturi i ponašanju posjetitelja. Ako se često pronalaze ribolovni alati, potrebne su mjere u ribarskom sektoru. Ako otpad stiže rijekama ili morskim strujama, nužna je međuregionalna i međunarodna suradnja. Put otpada zato treba pratiti jednako pažljivo kao i njegovo uklanjanje.

dr. sc. Pero Tutman

PROČITAJTE JOŠ:

MISLITE DA JE PLASTIKA NA PLAŽI NAJVEĆI PROBLEM? Istina o onome što se krije pod površinom Jadrana je zastrašujuća!
Morski otpad nije samo ružan prizor na plaži. On ugrožava morske organizme, sigurnost plovidbe, ribarstvo, turizam i kvalitetu života uz more. Najveći dio problema nastaje na kopnu, a jednom kada otpad dospije u more, njegovo uklanjanje postaje složeno i skupo. Što sve nazivamo morskim otpadom Morski otpad obuhvaća svaki postojani,
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.