2 min. čitanja

MEĐUNARODNI JE DAN KORNJAČA U Hrvatskoj je 6 vrsta, od čega 3 morske – Izuzetno su ugrožene!

MEĐUNARODNI JE DAN KORNJAČA U Hrvatskoj je 6 vrsta, od čega 3 morske – Izuzetno su ugrožene!
Foto: Facebook / Studij inženjerstva i okološa, Geotehnički fakultet

Međunarodni dan kornjača obilježava se 23. svibnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite ove najstarije danas živuće skupine gmazova. Kopnene kornjače ugrožene su prvenstveno nestankom njihovih prirodnih staništa, zbog unošenja stranih invazivnih vrsta kao i lova zbog hrane i prodaje. Morske kornjače stradavaju zbog posljedica zagađenja mora različitim otpadom, posebno plastičnom ambalažom koju progutaju zamijenivši je za hranu te u ribarskim mrežama ili od posljedica ranjavanja brodskim propelerom.

Na području Hrvatske obitava 6 zavičajnih vrsta kornjača i jedna invazivna strana vrsta s dvije podvrste. Sve zavičajne vrste su strogo zaštićene sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Tri nastanjuju more, to su glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Kopneno područje Hrvatske nastanjuju kopnena kornjača, barska kornjača i riječna kornjača.

Foto: Pixabay

Riječna kornjača je najugroženija od svih navedenih na području Hrvatske. Ova vrsta nastanjuje vrlo ograničeno područje, a to je krajnji jug Hrvatske. Možemo je pronaći tek na nekoliko lokaliteta na području Konavoskog polja, lokvama u Majkovima i Prljevićima te području Neretve. Ova vrsta je primarno ugrožena uništavanjem staništa na kojem živi, a to su vodena staništa mirnijeg toka.

Veliku opasnost opstanku zavičajnih kornjača, posebice barske kornjače, predstavlja i unos invazivnih stranih podvrsta, crvenouhe i žutouhe kornjače, u naše prirodne ekosustave. One su česti kućni ljubimci koje neodgovorni vlasnici puštaju u prirodu i na taj način ugrožavaju opstanak barske kornjače. Crvenouha kornjača se nalazi na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta te je njen uvoz zabranjen na području Europske unije. Lako se prilagođava, prezimljava, a dokazano je i razmnožava u našim barama i jezerima.

S druge strane kopnena kornjača je osim zbog gubitka pogodnog staništa, ugrožena sakupljanjem, odnosno uzimanjem iz prirode, što predstavlja trajni gubitak za prirodu i narušava ravnotežu u ekosustavu. Veliki broj sakupljenih kornjača bude ozlijeđen tijekom hvatanja i transporta, nakon čega se dio jedinki često drži kao kućni ljubimac, a od neki primjeraka izrađuju se okviri naočala, kopče i slično.

Od morskih kornjača, u Jadranu je najčešća glavata želva, a sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih područja ishrane ove vrste. Preostale dvije vrste samo su povremeni posjetitelji. Sve vrste morskih kornjača ugrožene su stradavanjem slučajnim ulovom u mreže stajaćice te raznim onečišćenjima.

Građani odgovornim ponašanjem mogu uvelike doprinijeti očuvanju kornjača i to na način da ne kupuju kornjače u trgovinama kućnim ljubimcima bez potvrde o porijeklu životinje iz uzgoja, ne uzimaju kornjače iz prirode i ne puštaju stranu vrstu kornjače u prirodu. Također, njihovom očuvanju građani mogu doprinijeti i povećanom pažnjom u cestovnom i pomorskom prometu. Ukoliko pronađu ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu kopnenu kornjaču to mogu dojaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2023 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.