LEGNEŠ NA MADRAC I ŠTO TE BRIGA Spasioci upozoravaju građane: "Ne precjenjujte svoje svoje sposobnost!"

Udario nas je toplinski val, pa je logično da svi koji mogu traže poneko osvježenje, ako ne u moru, a onda po rijekama i jezerima, no postoje opasnosti kojih moramo biti svjesni.

Koliko smo zapravo svjesni opasnosti koje vrebaju, zašto je važno poštovati pravila sigurnog ponašanja i ne precjenjivati vlastite sposobnosti objasnile su gošće Studija 4 Silvana Radovanović, voditeljica Spasilačke službe Hrvatskog Crvenog križa i Silvia Božić, trenerica plivanja i sportske gimnastike.

Radovanović kaže kako su spasioci uglavnom educirane mlađe osobe. Kao osnovni uvjet navodi punoljetnost, odnosno najmanje 18 godina, dok gornja dobna granica nije određena. Zbog toga se za osposobljavanje mogu prijaviti i stariji kandidati pa su ove godine interes pokazale i osobe starije od 50 godina. Prema njenim riječima, najvažnije je da kandidati dobro plivaju i uspješno završe propisani tečaj.

- Bitno je da su dobri plivači, da odrade tečaj koji traje tjedan dana i koji je izuzetno zahtjevan. Prolazimo tri ključne cjeline, to su tehnike spašavanja, prva pomoć koja je izuzetno važna i na kraju imamo ekologiju da bi spasilac mogao i prepoznati određene vremenske pojave koje bi mogle ugroziti kupače. Nakon sedmodnevnog tečaja spasioci traže posao, zapošljavaju se i imaju uvjerenje o osposobljenosti na dvije godine i nakon te dvije godine ponovno obnavljaju svoje znanje - objasnila je Radovanović.

Upozorava da su najkritičnije lokacije upravo ona kupališta i plaže na kojima nema spasilaca. Posebno ističe tzv. divlja kupališta u unutrašnjosti, gdje se bilježi najveći broj rizičnih situacija. Navodi i da u pojedinim većim gradovima na gradskim plažama nema organizirane spasilačke službe, zbog čega hitna pomoć na tim lokacijama intervenira i više puta dnevno.

Ističe da takvi primjeri jasno pokazuju koliko su spasioci važni za sigurnost kupača te naglašava da je potrebno zajednički raditi na tome da svaka plaža ima odgovarajuću spasilačku službu.

"Legneš na madrac i što te briga"

Radovanović naglašava da je najbolji spasilački posao onaj koji se temelji na prevenciji.

- Kroz tečaj on prepoznaje opasnost, posebno kad imate grupu djece, tinejdžera koji se vole praviti važni, skakati s bilo kakvih pontona, tobogana i tako dalje. Tako da je spasilac tu da ih upozori na ponašanje. Često su neke ogrebotine, često imamo prelome, a najteže ozljede su upravo zbog skoka u nepoznatu dubinu, ozljede kralježnice kad spasioci onda svoje najviše znanje mogu pokazati - navela je.

Božić ističe da posebnu opasnost predstavljaju jezera i rijeke zbog virova, kojima se ni sama ne bi olako približavala unatoč plivačkom iskustvu, ali da i neoprez na moru dovodi do opasnosti.

- More jest u slučaju bure i juga, pogotovo kad plivači stranci legnu na "luftmadrace" i misle da mogu samo ležati i onda odu što dalje kad ih vjetar odnese jer ne znaju što je bura, ne znaju što je jugo. I tu nastaju najveći problemi - kazala je.

Radovanović upozorava da se osobi koja se utapa ne smije prilaziti izravno jer se osoba koja se bori za život može instinktivno uhvatiti za spašavatelja i ugroziti oboje.

- Treba pružiti, odgurnuti neki plutajući predmet, je li to luftić, sva ta neka pomoćna sredstva u vodi i u moru. I kad se osoba smiri, onda iskomunicirati s njom nešto. Ako vidite da osoba pluta na vodi, treba što prije zvati upomoć i što prije izvući osobu vani i krenuti s reanimacijom to jest oživljavanjem - kaže Radovanović.

J.T.