Kineski kapacitet brodogradnje je 200 puta veći od ukupnog kapaciteta Sjedinjenih Država

Dominacija se odnosi naravno i na ratnu mornaricu. Kineska komunistička partija sada ima najveću mornaricu na svijetu, s 234 ratna broda u usporedbi s 219 američkih brodova, piše BBC.

U Kini se, naime, nalazi sedam od deset najprometnijih luka na svijetu, ključnih za globalne opskrbne lance, pa nije teško zaključiti kako se kineski gopodarski rast temelji upravi na moru.

Između 2019. i 2023. godine, četiri najveća kineska brodogradilišta proizvela su 39 ratnih brodova ukupnog deplasmana od 550.000 tona, a kineski predsjednik Xi Jinping očito ima namjeru zvladati morem i aptiti mu se šire ne samo na Južno kinesko more nego i dalje. Koliko će biti uspješan u tome, ostaje pitanje.

U svakom slučaju, Zapad će pomno pratiti veliku vojnu paradu koja bi trebala uslijediti kroz nekoliko dana, tj. prikaz vojne moći Kine koji bi trebao uključivati protubrodske projektile, hipersonično oružje i podvodne dronove. Jedno je sigurno, Peking, masovno ulaže u proširenje svojih pomorskih baza, o čemu smo dijelom već pisali u kontekstu mreže vojnih baza na umjetno stvorenim otocima u Južnom kineskom moru kojeg svojata.

Izgradnja baza ostavila je također katastrofalne posljedice na okoliš. Kina i Vijetnam uništili su tisuće i tisuće hektara koraljnih grebena, barem tako tvrde podaci američke vlade i CSIS-a. Umjetni otoci stvoreni su jaružanjem pijeska s grebena i naknadnim betoniranjem. Brodovi su usisavali koraljne grebene, mljeli ih pa koristili kao materijal za nasipavanje.No , kog je u trci za geostrateškim prednostima briga za okoliš, zar ne?

Na nadolazećoj paradi vjerojatno će biti prikazane dvije nove vrste bespilotnih podvodnih dronova koji bi Kini mogli omogućiti provođenje nadzora duboko pod vodom bez ugrožavanja vojnika.

Kinezi sek, barem ako je slijediti riječi predsjednika Xi Jinping u kolektivnoj memoriji još uvijek sjećaju "470 invazija između 1840. i 1949. koje su donijele "neizrecivu patnju" i odlučili su više nikad ne postati žrtvom i tom smislu.

Kina ima neospornu komparativnu prednost u dvostrukoj namjeni svojih brodogradilišta. Dakle, velik dio onih koja grade komercijalne brodove mogu proizvoditi i ratne brodove za mornaricu. 

- Svijet se ne bi trebao brinuti, nemamo interesa miješati se u poslove drugih zemalja, pogotovo vojno. Ipak, postoji jedan otok koji Kina ne smatra "drugom zemljom": Tajvan - tvrdi profesor Hu Bo, direktor Centra za pomorske strateške studije na Pekinškom sveučilištu.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

SATELITSKE SNIMKE Kina izgradila mrežu vojnih baza na umjetno stvorenim otocima

Obavještajni podaci otkrivaju kako je Kina izgradila golemu mrežu vojnih baza na otocima u Južnom kineskom moru. Ono što posebno zabrinjava je podatak da su neke od tih baza sada opremljene i za lansiranje nuklearnih bombardera, piše abc.net.au. Satelitske snimke, koje analizira Inicijativa za pomorsku transparentnost Azije pri

Morski HRJosip Tokić