7 min. čitanja

FOTO/VIDEO Kapetan Jadrolinijinog trajekta upozorava na potpuni kaos na moru: "Kad netko pogine, tek tad će se nešto promijeniti!"

FOTO/VIDEO Kapetan Jadrolinijinog trajekta upozorava na potpuni kaos na moru: "Kad netko pogine, tek tad će se nešto promijeniti!"
Foto: Morski HR

Kad bismo pitali danas pomorske kapetane s iskustvom što bi promijenili u svom životu, većina bi u glas odgovorila: "baš ništa". No kad ih pitate što bi danas promijenili u pomorskom prometu, jednako jednoglasno bi kazali "vikend-kapetane". Sigurnost je očito postala golemi problem i samo korak od tragedije dijeli svako isplovljavanje i uplovljavanje u luku. Krivci se znaju, a na problem se, očito još uvijek bezuspješno, samo upozorava.

U suton ljeta, na trajektu Korčula koji prometuje na redovitoj liniji Vela Luka – Split, ušli smo na zapovjedni most, kako bi popričali s posadom i kapetanom Grgom Dujmovićem. Ovim brodom zapovijeda četiri godine, a prvi put je zaplovio još 1985. godine kao mornar Jadrolinijine Partizanke.

Kapetan MT Korčula Grgo Dujmović - Foto: Morski HR

- To je bilo vrijeme kad je brod Lastovo bio zapovjedni brod po veličini, odnosno najveći u Splitu. On je tada vozio za Lastovo, a Partizanka za Stari Grad. Lastovo je građen u Japanu i to je maritimno izuzetan brod, ali godine čine svoje. Brod Korčula na kojem smo sad, star je 15 godina. Jadrolinija ide naprijed i uvodi sve veće brodove. Sada recimo za Stari Grad plovi brod Zadar, prije toga je plovila Vanga, a prije nje Partizanka, s kojom sam ja plovio 1985. godine, a ona je mogla prevesti 35 vozila. Danas imate Zadar koji krca 270 vozila! Hvar se probudio na osnovu one rive u Starom Gradu. Bio sam tamo s brodom Dubrovnik kad se riva otvarala, tamo negdje 1997. ili 98. S većom rivom dobili su veći brod, pa time automatski i suvremeniji prijevoz, čime se otok razvija.

Ova riva u Veloj Luci je rađena još dok je bio brod Lastovo tamo, za njegovu ili veličinu brodova Partizanka i Vis. Da postoji veća riva, automatski bi tamo bio i veći promet.

Sad se gradi nova luka i bit će daleko bolje. S druge strane, za Pelješac je izgrađen most, pa je veći priljev prometa i na drugu stranu otoka Korčule, kojoj se tako otvaraju velike mogućnosti za daljnji razvoj – smatra zapovjednik MT Korčula.

Foto: Morski HR

Sve veće gužve na trajektima

Iako se smatra da nakon Velike Gospe opada pomorski promet, to ove godine nije slučaj. Dujmović nam potvrđuje da su osim povratka s otoka, još tjednima nakon završetka špice sezone imali pun trajekt i za Velu Luku, što se, kako kaže, rijetko događa.

- Ova godina je nadmašila i 2019., koju često uzimamo kao referentnu. Već od lipnja i cijeli srpanj mi smo bili stalno puni, u oba smjera. Kad se otvorio Pelješki most, desetak dana nama je promet pao i imali smo u garaži uvijek desetak slobodnih mjesta. Svi su tada željeli vidjeti most, no sad se to već stabiliziralo.

Kakve su maritimne sposobnosti trajekta Korčula? Je li isto, plovio on za grčke ili naše otoke?

- Ovo je jedan od modernijih brodova u Jadrolinijinoj floti i kad je tek došao, proglašen je od strane vaših kolega novinara za brod godine. Ja se u to ne bi miješao – znakovito nam je odgovorio, ne želeći odgovarati na pitanja o njegovim maritimnim sposobnostima.

Iako brod može prevesti 680 putnika i 110 vozila, trendovi se mijenjaju. Kako je sve više većih vozila, dakle terenaca i monovolumena, broj vozila koje trajekti mogu prevesti, sve je manji.

- Za putnike je on dobar. Ima široke stepenice i eskalatore prema salonu, šank i sjedalice na palubi koja je natkrivena – znači, on je za putnike idealan - kazuje nam i skreće pozornost na temu o kojoj bi želio reći puno više...

Potpuni kaos ispred splitske luke

- Ulazak i izlazak iz luke Split ogroman je sigurnosni problem – pojašnjava kapetan.

Osim ovuda, opasno je danas ploviti kroz Splitska vrata (između otoka Brača i Šolte), te Paklenim kanalom (između Paklinskih otoka i luke Hvar).

- Kad sam počeo ploviti, vi biste na moru vidjeli dvije do tri jedrilice. Nautički turizam svodio se na privatnike, dakle ljude koji su imali vlastitu jedrilicu ili brod. Danas se to iz temelja promijenilo, pa nas nautički turizam, kakvog danas poznajemo, može i koštati. Osim što iz brodova u more izbacuju smeće i fekalije, što će naše buduće generacije tek osjetiti, mi se suočavamo s problemom sigurnosti.

Skica kaosa koji nastaje pri uplovljavanju trajekta u Luku Split

Uplovljavanje i isplovljavanje u i iz luke Split ne može nitko kontrolirati. Tamo imate benzinsku pumpu, gdje je petkom kaos. Svi se nautičari vraćaju tog dana i tamo pune gorivo prije predaje plovila u marinu. I tada vam je problem ulaska u luku. Već petkom na večer tamo bude 80-ak turističkih brodica iz Krila, plus naši trajekti. To je kaos, jer jedan dio kontrolira Lučka uprava Split, a drugi Županijska lučka uprava Split. Gradska lučka uprava kontrolira onoga tko im se najavi i oni ga privezuju u svoj dio. Oni koji idu u ACI marinu i na benzinsku postaju, nikome se ne javljaju – kazuje kapetan i upozorava na nešto o čemu se u javnom prostoru gotovo uopće ne piše.

Napominje da djelatnici Lučke uprave u Splitu daju sve od sebe, ali su nemoćni da sve koordiniraju.

Opasnosti ispod prove: „Slikaju se tako za društvene mreže, dogodit će se nesreća, kad-tad!“

- Pomorci na većim brodovima se uvijek drže pravila. No pod pramac nam dolaze gliseri, jahte, a upitno je koliko oni koji upravljaju tim plovilima imaju iskustva u plovidbi - priča nam zapovjednik.

Uto se zaustavlja u razgovoru, jer nam se upravo pred očima odvija scena o kojoj prepričava; plava jedrilica ne mareći za prednost prolaza, plovi ravno ispred pramca trajekta.

Foto: Morski HR

Posada na zapovjednom mostu je spremna usporiti i zaustaviti brod, kao i mnogo puta do sad. Srećom, sve je prošlo u redu, ali ne zahvaljujući skiperu jedrilice!

Foto: Morski HR

- Mnogo puta smo im trubili i zaustavljali trajekt. Držimo se vlastitog pravila da mi s velikim brodom izbjegavamo svaku jedrilicu na moru. Oni nam dolaze pod pramac i misle da su uvijek u pravu. Da ih ne izbjegavamo, do sad bi bilo pregaženih koliko hoćete! - nastavlja smireno kapetan, kojem je ovo, nažalost, uobičajena situacija i kao u onoj reklami, "ali to nije sve", priča ima i bizarnu stranu.

Foto: Morski HR

- Puno je avanturista, pa često svjedočimo kako uzimaju mobitele, jer žele napraviti sliku za svoj profil na društvenim mrežama i dolaze nam ravno pod provu!

Mi ulazimo u luku i trebamo ići desno prema vezu za trajekte. A on izlazi iz ACI marine, ide nama po pramcu i onda kreće put Splitskih vrata. Zar mu nije logično da se drži svoje desne strane uz crvenu lanternu? No, oni to ne znaju, pa plove odmah dijagonalno, misleći skratiti put. Kad bi to bilo u Peljarima pod obavezno i kad bi sve kontrolirala i kažnjavala Kapetanija, vjerujem da bi bilo puno drugačije - pojašnjava zapovjednik trajekta Korčula.

Foto: Morski HR

- Ispod trajekta nam prolaze sandolinama, gumenjacima, svakakvim čudima! A najgori su domaći taksisti. Oni nam doslovno lete ispod pramca i to s 20 ljudi na brodu. Kad bi Kapetanija redovito patrolirala ovim kritičnim zonama, oni bi svaki dan naplatili barem sto tisuća kuna kazni, ako ne i pola milijuna!

Gužva u Splitskim vratima gdje većina vikend kapetana pojma nema o pravilima prednosti prolaska...

Dogodit će se nesreća, kad-tad – upozorava Dujmović. Kad netko nekoga ubije, tek tad će se nešto promijeniti, smatra i predlaže rješenja:

- Trebalo bi napraviti separacijsku zonu kroz Splitska vrata, da se svatko u ovom prolazu drži svoje desne strane. Možda bi tako nešto trebalo napraviti i za ulaz/izlaz u/iz luke Split. Za one koji idu u ACI marinu, trebalo bi usidriti nekoliko bova. Male brodice neka onda idu s jedne strane, a mi onda da neometano možemo prema trajektnoj luci.

Foto: Morski HR

Pomorci Jadrolinije oduvijek žive s otočanima

Stranci rijetko traže neke ustupke i s njima nije teško, prepričava kapetan Dujmović i dodaje da najviše problema s osobnim, često i nemogućim zahtjevima, ima s domaćima sa splitskim i zagrebačkim registracijama na automobilima.

No koliko su posade Jadrolinije uviđajne prema putnicima, pokušao nam je prikazati na slikovitom primjeru:

- Stanite na autobusni kolodvor u Splitu ili bilo gdje drugdje. Kad vozač zatvori vrata autobusa, vi najčešće možete mahati za njim i proći će kraj vas kao kraj španskog sela i ide dalje. Zrakoplov vas ne čeka. Vlak vas ne čeka. Čeka vas eventualno taksi i to ako nema drugu turu. Jadrolinija svakoga čeka! Mi znamo brodom čekati i po 15 minuta; jedan kamion, jednog putnika, hitnu pomoć da ne govorimo. Pomorci Jadrolinije žive s otočanima i otočani s pomorcima Jadrolinije. I to je tako od pamtivijeka. Nikad se nismo jedni na druge ljutili – zaključuje razgovor kapetan Dujmović.

Foto: Morski HR

Jurica Gašpar

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.