2 min. čitanja

Kapari na Palagruži

Kapari na Palagruži
Foto: Wikimedia / Vojislav Šajn

Kapari su dugogodišnja biljka iz porodice Capparidaceae. To je pretežno tropska i suptropska biljka, ali uspijeva i na obalama Sredozemnog mora. Kod nas raste samoniklo na zaklonjenim mjestima po zidinama i ruševinama te između kamenih stijena na otocima i otočićima srednje i južne Dalmacije. Na pustim otočićima ima ga znatno više jer ga stoka, osobito ovce i koze nemilosrdno brsteći uništavaju.

Jedan od takvih otoka gdje ih ima u izobilju je Palagruža, a sad je i berba. To je jedna od aktivnosti kojom su se od kad je svjetionika bavile obitelji svjetioničara, pa tako i Vojislav Šajn koji je snimio ove prekrasne fotografije.

– Dobro su rodile, samo se ne može stići brati – kaže nam Vojo, zauzet poslom održavanja svoje lanterne.

Kapari ili kapare rastu kao grm. Stabljika je drvena sa mnogobrojnim prutićima koji vise. Dugi su i do 2 metra. Korijen je okomit. Listovi su mesnati, naizmjenični, okruglasti, a cvijetovi veliki u ružičasto-bijeloj kombinaciji. Biljka cvate od svibnja do kolovoza, a cvjetovi se otvaraju samo jednom, kratko između jutra i podneva.

Cvjetni pupoljci se beru dok su potpuno zatvoreni. Berba počinje krajem svibnja ili u lipnju, a obavlja se svakog drugog ili trećeg dana. Što su cvjetni pupovi manji, tvrđi i okrugliji, to su bolji. Čim se cvjetni pupovi počnu malo otvarati ili su previše veliki, ne beru se, već puštaju da se rascvjetaju. Plod je crvenkasto jajasta boba na dugoj dršci, a sjemenke su bubrežaste i također crvenkaste. Računa se da jedan grm u povoljnoj godini može dati od 0, 5 – 2, 5 kg cvijetnih pupova, što je kod samoniklih kapara teško kontrolirati.

Još zatvoreni pupoljci beru se ručno u rano proljeće i sirovi nisu jestivi. Nekoliko je načina njihove pripreme, no to zahtijeva i nešto strpljenja. Svježe ubrani, plodovi se suše jedan dan, pa potapaju u morsku vodu. Na 1 kg pupoljaka ulije se 1 litra octa. Ocat mora biti jak i kvalitetan jer se inače kapare pokvare. Radi sigurnosti prije octa neki ih posole i ostave u soli dva dana. Potom ih isperu hladnom vodom te stave u bocu s octom i drže na suncu 10 dana. Poslije toga mijenjaju ocat i malo ga razrijede. Neki pak cvijetne pupove sole. Ovako pripremljeni kapari omiljeni su začin i dodatak jelu.

Zbog vremena koje je potrebno za branje, pa i pripremu, konačan proizvod kapara u tegli uvijek je bio skup. Nekad je vrijedilo pravilo, 1 kg jastoga = 1 kg kapara, a cijena i danas nije puno niža.

Foto: Vojislav Šajn

Jurica Gašpar

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.