3 min. čitanja

Kako je rimski beton izdržao test vremena?

Kako je rimski beton izdržao test vremena?
Foto: pixabay

WASHINGTON - Drevni Rimljani podigli su brojne veličanstvene građevine, a neke, poput Panteona u Rimu, preživjele su do modernih vremena gotovo netaknute. Budući da se beton mogao stvrdnuti pod vodom, bio je osobito važan za izgradnju luka i lukobrana.

Nezaobilazan materijal Rimskim graditeljima bio je oblik betona koji su razvili, a koji je poznat po izuzetnoj izdržljivosti. Međutim, njegov točan sastav i svojstva ostali su misterij. Nedavna studija ide prema rješavanju ove zagonetke i, kažu znanstvenici, mogla bi otvoriti put modernoj upotrebi replicirane verzije ovog drevnog čuda.

Rimski beton uveden je u 3. stoljeću prije Krista i pokazao se revolucionarnim. Također nazvan opus caementicium, njegova tri primarna sastojka bila su vapno, vulkanski pepeo i voda. Poslužio je Rimljanima za gradnju hramova, javnih kupelji, akvadukata i mostova kakvih do tada u povijesti nije bilo.

Budući da se beton mogao stvrdnuti pod vodom, bio je osobito važan za izgradnju luka i lukobrana. Mnoge građevine izdržale su dva tisućljeća, dok se moderne betonske konstrukcije ponekad raspadnu za samo nekoliko godina ili desetljeća.

Znanstvenici su proveli sofisticirano ispitivanje betona sa zidova drevnog grada Privernuma smještenog južno od Rima. Dešifrirali su neočekivane proizvodne strategije koje su betonu dale svojstva 'samozacjeljivanja', kemijski popravljajući sve pukotine ili pore.

- Novi rezultati pokazuju da bi u osnovi samozacjeljivanja i dugovječnosti betona iz drevnog Rima mogao biti način na koji su Rimljani miješali svoje sirovine, točnije kako su koristili vapno, ključnu komponentu mješavine uz vulkanski pepeo - navodi Admir Masic, profesor građevinarstva i okoliša s Massachusetts Institute of Technology (MIT), voditelj istraživanja objavljenog u časopisu Science Advances.

- Ovo je važan sljedeći korak u poboljšanju održivosti modernih betona kroz strategiju inspiriranu Rimom. Uspjeli smo prevesti neke značajke u starorimskim žbukama koje se mogu povezati sa samozacjeljivanjem u moderne analoge s velikim uspjehom - ističe Masic.

- U suštini to funkcionira tako da kada beton pukne, voda ili vlaga uđu i pukotina se proširi po cijeloj strukturi. Komadi vapna otapaju se s infiltracijom vode i daju ione kalcija koji rekristaliziraju i popravljaju pukotine. Dodatno, ioni kalcija mogu reagirati s vulkanskim sastojcima kako bi ojačali strukturu - dodaje.

Panteon datira iz 2. stoljeća nove ere. To je kružna betonska građevina obložena opekom, s najvećom i najstarijom kupolom od nearmiranog betona na svijetu. Masivni rimski Kolosej, iz prvog stoljeća nove ere, također bi bio nemoguć bez betona, piše Reuters.

- Rimljani su bili veliki inženjeri. Činjenica da još uvijek možemo prošetati oko mnogih njihovih građevina tome svjedoči. Dovoljno je otići do Panteona vidjeti kolonu posjetioca koji čekaju pogledati veličanstvenu kupolu - kazala je glavna autorica studije Linda Seymour.

- Rimljani su bili pametni te su prilagodili svoje materijale na temelju mnoštva čimbenika kao što su lokacija i vrsta strukture - dodala je.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

U Pelješki most ugrađeno čelika kao u 12 Eiffelovih tornjeva, a s iskorištenim betonom bi se moglo napuniti 27 olimpijskih bazena
ŠIBENIK - Na međunarodnoj znanstveno-stručno konferenciji ‘Znanost i razvitak prometa - ZIRP 2022’ održanoj u Šibeniku, posebnu pažnju privuklo je izlaganje predstavnika Hrvatskih cesta pod nazivom ‘Pelješki most - povezivanje ljudi i teritorija’. Konferenciju je organizirao Fakultet prometnih znano…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2023 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.