Novoobjavljena znanstvena studija prof. dr. sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, ujedno i supredsjednika IUCN Shark Specialist Group za Mediteran, upozorava na ozbiljne probleme koji nastaju kada se objave s društvenih mreža koriste kao znanstveni dokazi bez stručne provjere.
Na primjeru morskih pasa u Sredozemnom moru, studija pokazuje kako neprovjerene fotografije i internetski navodi mogu dovesti do pogrešnih znanstvenih zaključaka – s realnim i štetnim posljedicama za očuvanje ugroženih vrsta.
U jednom istaknutom slučaju, morski pas koji je u medijima i znanstvenom radu predstavljen kao velika bijela psina, detaljnom analizom je ispravno identificiran kao atlantska psina. Do pogreške je došlo jer materijal nije bio provjeren od strane stručnjaka za taksonomiju, a ključne anatomske značajke – poput zuba – bile su pogrešno protumačene ili zanemarene.
Studija upozorava na širi problem tzv. „istraživanja s društvenih mreža“, gdje se brzina objave i atraktivnost nalaza stavljaju ispred znanstvene rigoroznosti. Takvi podaci često su nepotpuni, loše dokumentirani i mogu stvoriti lažnu sliku o rasprostranjenosti i oporavku populacija kritično ugroženih vrsta.
Netočni zapisi mogu dovesti do pogrešnih odluka u zaštiti prirode, iskriviti znanstvene baze podataka i umanjiti stvarnu zakonsku zaštitu morskih pasa.
Važno je naglasiti da građanska znanost nije problem – opažanja ribara, ronilaca i građana mogu biti iznimno vrijedna ako su pravilno dokumentirana i stručno provjerena. Problem nastaje kada spekulacija zamijeni znanost.
Studija zaključuje da zapisi o rijetkim i strogo zaštićenim vrstama moraju:
Samo tako podaci mogu stvarno doprinijeti očuvanju morskih pasa u Sredozemlju.
Poveznica na znanstveni rad: When Citizen Science Becomes Speculation: Evaluating the Reliability of Lamnid Shark Identification from Photographic Records in the Mediterranean.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:




© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev